Podsejavanje travnjaka je agrotehnička mera kojom se uglavnom popravljaju prirodni travnjaci radi povećanja prinosa i poboljšanja kvaliteta travne mase.
Međutim, podsejavanje ima širi značaj za popravku degradiranih travnjaka, posebno pašnjaka u brdskom i planinskom području radi zaštite zemljišta od erozije i poboljšanja životne sredine.
Podsejavanje se može izvoditi:
– kad je travni pokrivač proređen u većem stepenu na određenoj površini, usled nepovoljnih prirodnih uslova, odsustva mera nege i lošeg iskorišćavanja
– kad je travni pokrivač potpuno uništen na izvesnim površinama pod uticajem prirodnih faktora (erozijom i klizanjem zemljišta) i delovanjem čoveka (krčenjem žbunja i šiblja, vađenjem panjeva, preteranim iskorišćavanjem pašnjaka)
Podsejavanje je setva, usejavanje travnih i travno-leguminoznih smeša u postojeći travni pokrivač, kad je on jače proređen ili na izvesnim mestima potpuno uništen. Iako se đubrenjem i boljim iskorišćavanjem mogu u znatnoj meri popraviti degradirani i proređeni travnjaci, podsejavanjem, a naročito podsejavanjem i đubrenjem ovo je uspešnije. Na taj način se poboljšava floristički sastav travnjaka, potenciraju bolje trave a potiskuju lošije i korovske biljke, povećava se gustina travnog pokrivača, a posebno njegova proizvodnost i kvalitet, uspešnije se štiti zemljište od erozije i u celini poboljšava životna sredina.
Za podsejavanje se koriste polusložene i složene travne i travno-leguminozne smeše pogodnih vrsta trava i leptirnjača za postojeće ekološke uslove i namenu travnjaka. Ukoliko se podsejavanje izvodi sa površinskom obradom zemljišta (freziranjem ili tanjiranjem), ono će biti uspešnije. Vreme za podsejavanje u brdskom području je najpogodnije u toku marta i aprila meseca, a u planinskom u drugoj polovini aprila i u maju mesecu. Podsejanu površinu je potrebno odmah dobro povaljati.
Podsejavanje bi trebalo da prati đubrenje mineralnim NPK đubrivima sa po 70-90 kg/ha pojedinačnih čistih hraniva. Povoljan efekat ima i primena organskih đubriva.
Količina semena za podsejavanje zavisi od stepena proređenosti travnjaka. Kod manje proređenih travnjaka potrebno je 15-30 kg/ha semena, a ukoliko ima mnogo praznih mesta trebalo bi povećati količinu do 40 kg/ha.
Podsejani travnjaci se moraju iskorišćavati pažljivo da se ne bi oštetile mlade usejane trave i leptirnjače. Na ovim površinama ne treba vršiti ispašu u prvoj godini, a kosidbu treba izvoditi kasnije i na većoj visini od zemljišta.
Izvor: dipl. ing. ratarstva i povrtarstva Milica Popadić, PSSS Loznica
Foto: Pixabay
