Na pitanje kakva je bila poljoprivredna 2024. godina, najkraći odgovor bi mogao da glasi „ne ponovila se“. Suša je umanjila prinose i kvalitet u svim sektorima agrara, a uz tu nevolju, izrazito nepovoljni tržišni uslovi na međunarodnom, a samim tim i na domaćem tržištu, snažno su uticali na sveukupan ovogodišnji rezultat poljoprivredne proizvodnje.
U najtoplijem delu leta i u istoriji merenja temperature u Srbiji, čak 70 dana bilo je bez kiše sa dnevnom temperaturom na otvorenom polju od preko 50 stepeni, dok noćna nije padala ispod trideset.
Ratari su u svakom slučaju bili suočeni sa brojnim izazovima.
Kada je reč o voćarstvu podaci pokazuju da su neke voćne vrste, poput maline i višnje doživele pad, dok je proizvodnja jabuke, kruške i ostalih voćnih vrsta ostala donekle stabilna, ali je generalno i za voćare i za vinogradare ovo bila jedna od najtežih godina.
Povrtari su imali više sreće. Iako suočeni sa velikim klimatskim izazovima i izuzetno skupim inputima, proizveli su ukupno oko milion i po tona različitog povrća čime su podmirene domaće potrebe, uz značajan izvozni potencijal.
Stručnjaci kažu da su se iz ove godine mogle izvući značajne pouke. Jedno je sigurno klimatski izazovi tek predstoje, što zahteva kompletnu promenu proizvođačke paradigme. A recept za ostvarivanje profitabilnosti nalazi se, pre svega, u povećanju prihoda po hektaru. Srbija to može, uvereni su poznavaoci prilika u agraru.
Izvor: RTV
Foto: Freepik