Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Srbiji predstavio je 14 najinovativnijih lokalnih ideja za smanjenje zagađenja i poboljšanje kvaliteta vazduha u Srbiji, pristiglih kao odgovor na izazov „Inovacije za čistiji vazduh“, koji je UNDP uputio uz podršku UNICEF-a i Svetske zdravstvene organizacije (SZO).
Na konkurs je poslato ukupno 55 rešenja u pet kategorija za bolje praćenje kvaliteta vazduha, prečišćavanje vazduha, poboljšano sagorevanje goriva, smanjenje uticaja zagađenja vazduha na decu, kao i za otkrivanje zagađivača vazduha, a odabrano je 14 predloga, rečeno je na predstavljanju inovacija.
Približna ukupna vrednost svih odabranih rešenja za bolji kvalitet vazduha je milion dolara, a UNDP je podržao inovaciju novosadskog Instituta „BioSense“ sa 22.000 dolara koja uz pomoć savremenih tehnoloških rešenja i digitalnih alata može da detektuje lokacije paljenja strnjike i tako doprinese sprečavanju požara.
Ukazano je da spaljivanje strnjike posle žetve ne uništava samo humus, već i ugrožava okolne ekosisteme i dodatno zagađuje vazduh ugljen-dioksidom, te da će podaci koji se budu prikupili uz pomoć ideje „BioSense“ instituta biti dostupni svim građanima Srbije na posebnom portalu.
Direktor tog instituta Vladimir Crnojević objasnio je da je cilj da se se uz pomoć satelitskih snimaka, zajedno sa ljudima na terenu i Ministarstvom poljoprivrede utvrde lokacije spaljivanja žetvenih ostataka.
Naveo je da će u tu detekciju moći da se uključe i građani pomoću aplikacije na mobilnim telefonima, a da će gotovo rešenje projekta može očekivati u narednih nekoliko meseci.
Na skupu je istaknuto da svi odabrani predlozi imaju jednako važan uticaj na kvalitet vazduha i predstavljeni su na platformi: http://cleanairresponse.undp.org.rs/.
Zbog toga je stalna predstavnica UNDP u Srbiji Fransin Pikap pozvala sve zainteresovane da se pridruže i pomognu realizaciju najboljih ideja, kako bi se zajedno dugoročnije obezbedio čistiji vazduh u Srbiji.
Podsetila je da su prema podacima Instituta za javno zdravlje „Dr Milan Jovanović Batut“, glavni zagađivači vazduha u Srbiji rudarska i energetska industrija, uz saobraćaj, a veliki dodatni problem predstavljaju i individualna ložišta koja koriste ugalj niskog kvaliteta, kao i nesanitarne deponije.
Prema njenim rečima, zagađenje vazduha je složen i višeslojan izazov koji zahteva odgovor celog društva.
– Za njegovo rešavanje potrebni su podsticajan zakonski okvir, kao i adekvatna finansijska sredstva za sprovođenje mera, posebno na lokalnom nivou. Takođe, neophodno je podstaći lokalne stručnjake i inovatore da dođu do novih rešenja koja će doneti opipljivu korist i imati dugoročan uticaj na poboljšanje kvaliteta vazduha – kazala je ona.
Ministarka zaštite životne sredine Srbije Irena Vujović istakla je da je borba protiv aero zagađenja i poboljšanja kvaliteta vazduha jedan je od prioriteta Vade Srbije.
Ministarstvo je, kako je podsetila, nedavno prvi put raspisalo konkurse radi smanjenja aero-zagađenja i to za zamenu kotlarnica u domaćinstvima i organizacijama i firmama, kao i za pošumljavanje.
– Više od 50 lokalnih samouprava je dobilo sredstva na ovim konkursima – kazala je Vujović i najavila slične konkurse i narednih godina.
Ona je dodala da će na raspolaganju biti i sredstva iz kredita gde će se menjati kotlarnice na ugalj i mazut u gradskim toplanama, a prvi će biti Kragujevac.
Gradonačelnik Beograda dr Zoran Radojičić kazao je da trenutno usvajanje čekaju Akcioni plan za energiju i klimu, potom Akcioni plan zelenih gradova, kao i akcioni plan koji se odnosi na unapređenja kvaliteta vazduha u gradu.
Iz tih planova sledi niz projekata koji se odnosi pre svega na javni gradski prevoz i dalje nabavke ekološki prihvatljivih autobusa.
– Beograd će uskoro imati 10 električnih autobusa i novu, drugu eko liniju, a početkom 2022. još 100 autobusa na gas, sa ciljem da u narednih četiri godine bude još 500 autobusa na gas – rekao je Radojičić.
On je ukazao je i da će se raditi na razvoju šinskog električnog saobraćaja, navodeći da trenutno postoje četiri Beovoz linije, a da će u narednom periodu biti izgrađeno još 28,7 kilometara tramvajskih linija.
Radojičić je rekao da će se raditi na proširenju pešačke zone i izgradnju dodatnih biciklističkih staza, jer je cilj da se u narednih tri do četiri godine, sa sadašnjih 100 kilometara, dužina tih staza udvostruči.
Poboljšanju kvaliteta vazduha doprineće i obilaznica oko Beograda, jer će se tranzitni saobraćaj izmestiti iz centra, a radiće se i na dodatnom gašenju kotlarnica, kojih je u prethodnih desetak godina ugašeno više od 1.200, ali ostaje problem oko 300.000 individualnih ložišta.
Direktor kancelarije SZO u Srbiji Marijan Ivanuša naveo je da zagađenje vazduha i dalje predstavlja najveći rizik po zdravlje i životnu sredinu i to globalno.
On je naveo da je u Evropi 2016. više od pola miliona ljudi prerano umrlo zbog zagađenja vazduha, a u Srbiji između 6.000 i 7.000.
Zamenica šefa Delegacije Evropske unije u Srbiji Mateja Norčič Štramcar kazala je da Srbija mora ozbiljno da se pozabavi pitanjem zagađenosti vazduha i da je želja EU da postrojenja za odsumporavanje što pre počnu da rade.
– Napredak prema zelenoj tranziciji mora da postane prioritet i deo napora Srbije u borbi protiv zagađenosti vazduha – kazala je ona i dodala da se EU u svim dijalozima sa Srbijom bavi i problemom životne sredine.
Norčič Štramca podsetila je da je EU u proteklih 15 godina donirala više od 400 miliona evra Srbiji za zaštitu životne sredine, uključujući borbu protiv zagađenja vazduha.
– Nedavni projekti uključivali su postavljanje filtera na termoelektranama u Obrenovcu, Moravi i Kostolcu, postavljanje stanica za merenje kvaliteta vazduha i pružanje stručne pomoći za klimatsko delovanje, odnosu izradu klimatskog zakona, klimatske strategije i akcionog plana – rekla je ona.
Dodala je i da će ove godine, uz podršku EU, Ministarstvo zaštite životne sredine Srbije predstaviti javnosti Nacionalnu strategiju za zaštitu vazduha.
Na skupu je ukazano, da osim što će doprineti kreiranju zdravijeg okruženja za život, svih 14 izabranih inovativnih predloga imaju potencijal da stimulišu lokalni privredni razvoj, inovacije i preduzetništvo.
Tako je komunalno preduzeće „Dimničar“ iz Beograda, u partnerstvu sa Institutom za fiziku, osmislilo pametno detektovanje gradskog zagađenja vazduha kroz mrežu inteligentnih mernih stanica koje će po povoljnijoj ceni i uz manje konvencionalnih merenja pružiti pouzdane podatke o kvalitetu vazduha.
Zahvaljujući softveru zasnovanom na veštačkoj inteligenciji ova mreža bi mogla da predvidi koncentracije zagađujućih materija, čak i na mestima na kojima nema mernih stanica.
Beogradski Mašinski fakultet predlaže brz, pouzdan i ekonomičan sistem za praćenje kvaliteta vazduha, sa prognostičkim modelom disperzije polutanata zasnovanog na veštačkoj neuronskoj mreži.
Istovremeno, Mašinski fakultet ima i ideju za unapređeno gorivo u obliku peleta za direktno smanjenje emisija iz ložišta malih snaga, dodavanjem aditiva u biomasu.
„Pravo na grad“ predlaže proširivanje mreže za praćenje kvaliteta vazduha u Srbiji, kako bi podaci o zagađenju bili tačniji i dostupniji.
To podrazumeva angažovanje volontera i aktivista u postavljanju 100 dodatnih mernih stanica na lokacijama širom zemlje, uz video vodič za njihovo sklapanje i predstavljanje rezultate merenja preko AirCare aplikacije.
Institut za fiziku u Beogradu, u partnerstvu sa Agencijom za zaštitu životne sredine, ima ideju za razvoj i primena novog prognostičkog modela za ranu najavu i upozorenja na prisustvo povećane koncentracije polena u vazduhu, zasnovanog na računarskim algoritmima koji bi predviđali koncentracije polena u vazduhu.
Kompanija „Mikro kontro“ ima ideju za uređaj sa dva senzora za monitoring spoljnog i unutrašnjeg kvaliteta vazduha na istoj mikrolokaciji. Uređaj bi omogućio korisnicima da poboljšaju kvalitet vazduha u zatvorenom prostoru, tako što bi prilagodili rad sistema za prečišćavanje vazduha ili sistema ventilacije i klimatizacije.
Ideja „Vukoma“ je stvaranje lokalnih senzorskih mreža kvaliteta vazduha koje će građanima pružiti personalizovane informacije o njihovoj trenutnoj izloženosti zagađivačima, kako bi im omogućili da donesu informisane odluke u vezi sa svojim zdravljem.
Kompanija „Grin dekor“ osmislila je inovativni sistem modularnih zelenih krovova čija podloga je modul napravljen od reciklirane plastike. Povećanje površine zelenih krovova u urbanim sredinama direktno bi uticalo na smanjenje zagađenja vazduha i emisije gasova sa efektom staklene bašte.
Institut „Mihajlo Pupin“ predlaže primenu energetski efikasnog sistema ulične ventilacije i filtracije aero-zagađenja, koji bi se napajao energijom vozila u saobraćaju, dok je institut za nuklearne nauke „Vinča“ osmislio autonomni prečistač dimnih produkata sagorevanja za individualna ložišta.
Ideja Prirodno matematičkog fakulteta u Novom Sadu je biološko postrojenje za uklanjanje čestičnog zagađenja iz vazduha i to iskorišćavanjem prirodne sposobnosti cijanobakterija da vezuju čestice iz vazduha.
Beogradska „Emo Tehnika“ predlaže softversko i hardversko rešenje kontrolera gorionika, kako bi se unapredila efikasnost sagorevanja i smanjila emisija štetnih gasova iz individualnih ložišta, a proizvod bi bio kompatibilan sa svim domaćim i inostranim uređajima.
Internet društvo Srbije predlaže edukativni projekat o podizanju svest dece, roditelja i nastavnika o zagađenju vazduha i njegovim štetnim efektima, kroz postavljanje uređaja „Klimerko“ u školama, koji bi upoznao decu sa načinom na koji se meri zagađenje vazduha.
Foto: beograd.rs, Unsplash, cleanairresponse.undp.org.rs