Prošle godine u Srbiji proizvedeno preko million tona povrća

94

Još nije počela proizvodnja rasada za ranu proizvodnju povrća u objektima zaštićenog prostora koji imaju mogućnost zagrevanja, ali oni koji se bave tim poslom uveliko se pripremaju za novu sezonu, iščekujući da im semenske kuće isporuče semena i repromaterijal.

I dok se ne pokrene ovogodišnja sezona u povrtarstvu, koja kreće sa ranim povrćem iz staklenika – plastenika, prilika je da se sumiraju rezultati proizvodnje povrća iz prošle sezone, koje sada koristimo u ishrani.

– U 2021. godini je proizvedeno oko 1.050.000 tona svežeg povrća namenjenog za upotrebu u svežem stanju i za potrebe prerađivačke industrije 11 povrtarskih vrsta koje vodi zvanična statistika – izjavio je za “Dnevnik” dr Boris Adamović na predmetu povrtarstvo Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu, i dodao:

– Proizvedeno je i oko 400.000 tona raznovrsnog povrća u baštenskoj proizvodnji namenjenog svežoj potrošnji u domaćinstvima. U različitim oblicima zaštićenog prostora bilo je i oko 245.000 tona povrća, što je oko 25 osto manje nego uobičajeno što se proizvede.

Dr Adamovic kaže da ima prostora za povećanje proizvodnje povrća, ali da za to treba prvo obezbediti uslove, mora se raditi na povećanju kapaciteta za skladištenje i preradu, kao i pronalaženje novih kupaca na inostranom tržištu.

– Jedan od važnih preduslova za povećanje proizvodnje povrća je uvođenje savremene mehanizacije, prvenstveno za ubiranje jer je sve veći nedostatak radne snage koja je sve skuplja. Mehanizacija za ubiranje je izuzetno skupa i proizvođačima bi svakako dobro došle subvencije države za te namene.

Sada se u našoj zemlji povrće proizvodi na otvorenom prostoru na površini od oko 125 000 hektara, u stalnom zaštićenom prostoru na oko 2.400 hektara, dok je privremenog zaštićenog prostora oko 3000 hektara.

Domaća proizvodnja, navodi dr Adamović, uglavnom zadovoljava potrebe domaćeg stanovništva, ali mi, istovemeno, i kupujemo i prodajemo povrće na druga tržišta. Iz Republike Srbije se izveze oko 200.000 tona povrća, a najviše na ino tržište ode krastavaca, paprika, šargarepe, crnog luka i paradajza.

Istovremeno, povrće kupujemo od drugih zemalja u okruženju, najčešće je to rano povrće: paradajz, paprika, krastavci iz Grčke, Albanije i Severne Makedonije. Gotovo celokupna proizvodnja povrća, ističe sagovornik “Dnevnika”, pod sistemima je za navodnjavanje jer uz velika ulaganja, koja iznose do čak 10.000 evra po hektaru kod pojedinih povrtarskih vrsta, proizvođači ne smeju prepustiti proizvodnju riziku.

Dr Adamović ističe da sa cenama povrtari ne mogu preterano da budu zadovoljni ove sezone.

– Iako su kod većine povrtarskih vrsta one više za 20 do 30 odsto nego prošle godine, zbog izrazito visokih cena repromaterijala proizvođači će uspeti da pokriju troškove proizvodnje, ali će značajna dobit izostati – navodi dr Boris Adamović.

Izvor: Dnevnik

Foto: Pixabay, Freepik, Unsplash


reklama