Rakija u srpskoj tradiciji i konzumiranju alkoholnih pića zauzima posebno mesto, a poslednjih godina osvojila je i evropska, kao i pojedina tržišta širom sveta.
Prema podacima bonitetne kuće CompanyWall, u Srbiji pod šifrom delatnosti Destilacija, prečišćavanje i mešanje pića ukupno posluje 683 firmi.
One su u 2022. godini ostvarile dobit od 736.346.000 dinara, što predstavlja pad u odnosu na godinu dana ranije kada je premašeno milijardu dinara (1.001.797.000).
O ovoj delatnosti za Biznis.rs pričao je Marko Aleksić, vlasnikom destilerije „Aleksić Prvi“ iz Guberevca, koji kaže da su ovu porodičnu firmu u kojoj svi rade osnovali pre 25 godina.
– Naša destilerija nalazi se u srcu Šumadije, u selu Guberevac. Bavimo se proizvodnjom premium prirodnih voćnih rakija, a rakija od šljive je naš primarni proizvod. Imamo voćnjak od 12 hektara, gde gajimo sedam sorti šljiva – tri autohtone i četiri čačanske. Naravno, proizvodimo i rakiju od kruške viljamovke i dunje. Trenutna situacija u našoj delatnosti je dobra, prepoznat je kvalitet srpskih rakija jer su one prirodne i prave se od voća koje je u punoj zrelosti, odnosno prvoj klasi. Strancima je to čudno, te nas pitaju „zašto pravite rakije od vrhunskog voća koje je za konzumaciju“, a mi im odgovaramo da su to rakije vrhunskog kvaliteta, i kada probaju slože se da smo u pravu – kaže Aleksić.
On ne krije da su zadovoljni poslovnim rezultatima. Izvoze oko 70 odsto proizvodnje, a 30 odsto pokriva domaće tržište – Beograd, Kraljevo, Kragujevac… Bave se i „rakijskim turizmom“, imaju restoran, apartmane za izdavanje, rade rakijske ture gde dolaze stranci, ali i naši ljudi.
– Stranci su sve više oduševljeni rakijama. Poslednjih godina naše rakije su poznate u celom svetu, a mi izvozimo u SAD, Evropsku uniju, Australiju, naravno i u zemlje okruženja. Srbija ima veći potencijal u proizvodnji rakija nego vina. Naime, vina su zastupljena u celom svetu, a najbolja rakija se proizvodi na Balkanu, u Srbiji, preciznije u Šumadiji. Tako je jer ovde kada šljiva procveta celo selo je belo od njenih cvetova. Od drugih nas odvajaju autohtone vrsta šljiva kojih ima u Gružanskom kraju, crvena ranka i požegača, one daju lepu mirisnu notu rakiji od šljiva koja je po tome prepoznatljiva na tržištu – priča Aleksić.
Problem u Srbiji je što ima dosta neregistrovanih proizvođača, a Aleksić kaže da za svoje potrebe svako može da peče rakiju, ali da je proizvodi i pušta u promet – to je nedopustivo.
– Za veće količine „meke“ rakije poljoprivredna gazdinstva mogu sklopiti saradnju sa nekom destilerijom, te da ona nastavi dalji plasman uz kontrolu kvaliteta i plaćanje akciza i poreza. Postoji mnogo neregistrovanih proizvođača, ljudi koji nisu edukovani, i oni prave štetu kompletnoj našoj struci. Nelegalni tokovi rakije moraju da se suzbiju, ali imamo manje inspektora na terenu koji kontrolišu nelegalne tokove, odnosno prodaju na crno. Te rakije moraju da prođu zdravstvenu kontrolu, jer u suprotnom svašta može da se desi, sećamo se „zozovače“ – ističe Aleksić.
Vlasnik ove destilerije navodi da mladi tehnolozi rade na unapređenju proizvodnje rakije, te da oni prate trendove, ali se ipak drže tradicionalnih metoda pravljenja ovog pića.
– Za razliku od hrane, kod proizvodnje rakije novine nisu previše poželjne. Zna se da prava rakija od šljiva treba da odleži u buradima od hrasta, i to ne bilo kog, nego od hrasta kitnjaka. Hrast treba da odleži i prođe sva godišnja doba minimum tri godine, onda je pogodan da se od njega napravi bure u kome će odležavati rakija – ističe Aleksić.
Ova firma ima u planu da poveća proizvodnju jer, kako kažu, država daje subvencije za proširenje pogona i podruma, kao i za nove zasade voća.
– Naša rakija ima zaštićenu geografsku oznaku, u proceduri smo dobijanja geografskog porekla kao Gružanska nit/Šumadijska šljivovica, a to znači da imamo strogo kontrolisanu proizvodnju koju proverava Jugoinspekt Beograd. Oznaku geografskog porekla imaju samo četiri destilerije i sve su iz Šumadije. Dobitnici smo i nagrade kao apsolutni šampioni za najbolju rakiju od šljive u Srbiji na sajmu „Wine vision by Open Balkan“ – ističe Marko Aleksić.
Ova firma je u 2022. godini ostvarila dobit od 20.741.000 dinara, i povećala ukupne prihode na više od 60 miliona dinara (61.461.000).
Prema ostvarenoj dobiti u 2022. godini, na prvom mestu u ovoj delatnosti je čuveni „Rubin“ iz Kruševca sa 170.936.000 dinara, a slede „Vino Tisa“ iz Subotice sa 130.163.000 dinara i „Global“ doo iz Užica sa 62.290.000 dinara.
Ukupni prihodi svih firmi iz ove delatnosti uvećani su u 2022. godini i iznosili su 12.139.464.000 u odnosu na 11.417.491.000 dinara u 2021.
Izvor: Biznis.rs
Foto: Envato