Brusnica zauzima veoma značajno mesto u svetu jagodastih voćaka. Njeni ukusni plodovi od davnina se koriste kao voće, i kao lek, kako u svežem stanju, tako i prerađeni. Samo ime duguje ruskoj reči „brusvjanij“ što u prevodu znači „crven“.
Introdukcija brusnice u našu zemlju počela je tek 2009, i trenutno ne postoje tačni podaci na kojim površinama se gaji. Podignuti zasadi se nalaze na malim privatnim parcelama, međutim, kako je u pitanju retko voće, koje postiže lepu cenu, vrlo je verovatno da će se trend uzgoja brusnice u Srbiji širiti.
Gajene sorte vode poreklo od dve vrste: Vaccinium vitis-idaea (evropska brusnica) i Vaccinium macrocarpon (američka brusnica).
Evropska brusnica se sreće u prirodnim populacijama severne i srednje Evrope, posebno Skandinavije i Rusije. U morfološkom smislu se razlikuje od američke rođake po žbunu niskog, ali uspravnog rasta. Plod je veoma sitan, a biljke su dvorode – prvi rod sazreva u julu, a drugi (glavni) u oktobru.
Američka brusnica potiče iz prirodnih populacija Severne Amerike. Formira nizak, zimzelen žbun sa dugim puzećim izdancima. Listovi su mnogobrojni i sitni, a u jesen dobijaju crvenkastu nijansu. Američka brusnica je jednoroda, a plod sazreva u jesen (septembar-oktobar).
Razmnožavanje
Evropska brusnica se dominantno razmnožava vegetativno. U prirodi, novi izdanci se obrazuju iz spavajućih pupoljaka smeštenih na podzemnom delu izdanka, tako da razmnožavanje izdancima predstavlja jedan od primarnih načina umnožavanja ove biljke. Pored toga, evropska brusnica se može razmnožiti semenom, mikropropagacijom, reznicama i deljenjem rizoma. Ožiljavanje reznica i deljenje rizoma vrši se tokom proleća ili jeseni, nakon čega se ožiljene biljke presađuju na stalno mesto (tokom proleća ili jeseni naredne godine).
Svaka od pomenutih tehnika ima određena ograničenja, npr. biljke dobijene ožiljavanjem reznica ne mogu imati bujan rizomski porast, što za posledicu ima ograničeno širenje žbuna i niže prinose. Deobom rizoma se lako šire patogeni, dok sejanci ne nasleđuju verno osobine svojih roditelja.
Ako kupujete sadnice, birajte dvogodišnje ili trogodišnje. One jesu nešto skuplje, ali imaju bolji procenat prijema, bolju startnu poziciju nakon sadnje, ranije stupaju na rod i ulaze u punu rodnost u poređenju sa jednogodišnjim
Američka brusnica
Američka brusnica se dominantno razmnožava ožiljavanjem reznica, koje su duge 5 do 10 cm. Uzimanje reznica u našim agroekološkim uslovima se vrši tokom februara ili marta. Sade se plitko, na dubinu do 3 cm, u male kontejnere ispunjene sterilisanim tresetnim supstratom (mešavina treseta i perlita ili treseta i vermikulita), a zatim unose u plastenike gde se u povoljnim uslovima ožile za 35-40 dana, nakon čega se sade na otvoreno polje.
Drugi način, koji se u Americi često primenjuje zasniva se na tome da se reznice odsecaju sa biljaka prolaskom kosačice u zasadima namenjenim za razmnožavanje. Biljke se sakupe i razbacaju po površini na kojoj se planira sadnja, a zatim se preko njih prelazi tanjiračom kako bi se one iseckale i fiksirale u zemljištu ili pesku.
Izvor: „Jagodaste voćke – Tehnologija gajenja“ Prof. dr Mihalo D. Nikolić, Doc. dr Jasminka M. Milivojević
Foto: Pixabay