Rod krompira u 2018. godini

19

Ovih dana završava se kampanja vađenja krompira u brdsko-planinskom području. Kišni period od polovine juna i tokom jula je pogodovao usevima krompira u brdsko-planinskom proizvodnom regionu. Usevi koji su redovno tretirani sredstvima protiv prouzrokovača plamenjače tokom jula, ostvarili su dobre prinose.

Većina proizvođača je ostvarila duplo veće prinose u odnosu na sušnu 2017. godinu. U Vojvodini je ostvaren rod ovog povrća u visini 70% prošlogodišnjih prinosa (čipsarske sorte od 27-35 t/ha, a konzumne od 45-50 t/ha).

Proizvođači ranog krompira i oni koji su vadili tzv. letnji krompir pre čestih julskih kiša, ostvarili su odlične prinose i dobru zaradu.

Evropska unija daje procene o umanjenju proizvodnje tržišno upotrebljivog krompira za oko 20% u odnosu na višegodišnji prosek. Najveći deficit je u Nemačkoj za koju se procenjuje da sigurno neće imati dovoljno konzumnog krompira, jer je ukupan rod manji za oko dva miliona tona. Podbačaj prinosa u največem broju zemalja je 10-15%, ali se ističe da je veliki problem visok procenat tržišno neupotrebljivog krompira zbog deformiteta krtola, proklijavanja i problema brzog klijanja krompira u skladištu koji je prošao kroz period fiziološkog stresa u letnjim mesecima. Trenutno su cene najznačajnijih sorti za ovu namenu preko 0,25-0,28 evra/kg, odnosno nešto više od sorti za stonu upotrebu (0,22-0,25 evra/kg – VP cena je za krompir u rasutom stanju).

Srbija trenutno ima prilično jeftin domaći krompir, koji neće biti dovoljan za podmirenje potreba krajem zime i tokom proleća dok ne dospe prvi rod 2019. Pretpostavka je da će se i tokom 2018-2019 uvoziti znatno skuplji krompir iz Francuske. Inače, u Francuskoj se beleži pad proizvodnje za oko 8% u odnosu na prošlu godinu. Ostaje manja doza straha da će na našem tržištu biti krompira iz Belorusije, jer kamioni posle istovara jabuka u Rusiji treba da naprave povratne ture kako bi umanjili transportne troškove. Belorusija trenutno izvozi krompir u Rusiju, koja će zbog velike suše imati značajne potrebe za krompirom, posebno u tokom proleća 2019.godine.

Trenutno, naši uzgajivači krompira od posrednika u prodaji dobijaju 24-26 dinara/kg za pakovanje od 30 kg, odnosno 32-34 din/kg za krompir pakovan u vreći od 10 kg, što ostavlja još puno prostora domaćim proizvođačima da ne strepe od uvoza. Predviđa se da će dobar kvalitet krtola i pravilno uskladišten krompir tokom narednih meseci doneti dobru zaradu uzgajivačima ove kulture.
Izvor: Dr Živko Bugarčić (Arum Deč, Zemun), dipl. inž. Radomir Đekić (Galenika Fitofarmacija, Beograd).

Foto: Pixabay


reklama