Sastrica – skoro zaboravljena kultura

698

Sastrica (Lathyrus sativus) je jednogodišnja biljna vrsta iz familije leguminoza (Fabaceae). U narodnu je poznata i pod imenima kao što su grahor, cič, čičarica, sekiric, sekirče, plavi grašak i indijski grašak.

Širok spektar narodnih naziva za ovu kulturu zapravo svedoče o raširenosti ove vrste u ishrani lokalnog stanovništva u davnim vremenima. Prema arheobotaničkim nalazima, ova biljna vrsta je prvo počela da uzgaja na Balkanskom poluostrvu odakle se kasnije raširila po Evropi, Indiji, Aziji i Bliskom Istoku. Međutim, ovaj usev je skoro zaboravljen. U poslednje vreme sastrica se ponovo uvedi u plodored, uglavnom za potrebe organske proizvodnje.

Takođe, našla je svoje mesto u ishrani pacijenata koji boluju od dijabetesa.

Seme sastrice po svom hemijskom sastavu slično je semenu sočiva. Prosečan sadržaj belančevina iznosi 23-35%, 41-49% bezazotnih ekstraktivnih materija, 0,5-1,9% ulja, 4-5% celuloze i 2-3% mineralnih materija. Ovakav sastav semena svrstava sastricu u kategoriju dobrih variva u ljudskoj ishrani. Seme sastrice može se koristiti i kao koncentrovano stočno hranivo, osim kod konja, pošto kod njih izaziva poremećaje u organima za varenje. Treba naglasiti da se u ljudskoj i životinjskoj ishrani koriste jedino forme belog semena. Zelena masa i seno su kvalitetna kabasta stočna hrana.

Sastrica je jednogodišnja zeljasta biljka. Stablo je polegljivo, ili polupolegljivo, okruglo, razgranato i dostiže visinu do jednog metra. List je parno perast. Cvetovi su veoma slični cvetovima graška, izbijaju 1-2 u pazuhu listova. Boje su bele ili plave sa sivom ili rozom nervaturom. Mahune su kratke sa 2-5 semenki. Seme je poluovalno, semenjača glatka, mat bele bledožute ili mrke boje. Masa 1.000 semena je 50-600 g. Primenu imaju sorte srednje krupnog semena bele ili bledožute boje, mase 1.000 semena 150-200 g.

Što se tiče uslova uspevanja, ova kultura je veoma skromna. Minimalna temperatura za klijanje iznosi 3 stepena, a mlade biljke izdrže mrazeve do -6 stepeni. Vegetacija traje 80-110 dana. Potrebe u vlazi su manje u odnosu na grašak, međutim sastrica dobro podnosi sušu, naročito u prvom delu vegetacije, što svakako pruža mogućnosti uvođenja ove kulture kao značajnu alternativnu kulturu u uslovima klimatskih promena.

Sastrica u plodoredu dolazi posle okopavina, a predhodi strnjinama.

Ova kultura ima relativno velike potrebe u hranljivim materijama, ali ih dosta dobro koristi iz rezervi zemljišta. Đubrenjem se unosi oko 20-40 kg/ha azota i to predsetveno, a sa osnovnom obradom se unosi 60-90 kg/ha P2O5 i 40-60 kg /ha K2O.

Osnovna obrada zemljišta izvodi se u jesen do dubine 30 cm, ukoliko postoji mogućnost u jesenjem periodu, neophodno je odraditi i dopunsku obradu zemljišta, zbog što manjeg gaženja u proletnjem delu vegetacije s obzirom da setva sastrice obavlja u rano proleće kad i jara prava žita. U proizvodnji mase za seno može se sejati i kasnije. Za proizvodnju semena i zelene mase seje se uskoredo (12-15 cm) ili nešto šire redove (20-25 cm). Poželjan sklop je 70-120 biljaka/m2. Optimalna količina semena za setvu iznosi 130-150 kg/ha. Dubina setve je 5-8 cm. Da bi se sprečilo poleganje moguća je združena setva sa strnim žitima.

U mere nege spada valjanje posle setve pre nicanja, a u ponekim situacija neophodna je primena drljače radi razbijanja pokorice. Posle nicanja može se obaviti drljanje popreko na redove radi razbijanja pokorice. U prvom delu vegetacije sporo raste, te ukoliko postoji potreba mogu se primeniti isti herbicidi koji se primenjuju kod graška.

Iako je tolerantna na sušu, dobro reaguje na navodnjavanje, naročito u fazi cvetanja i nalivanja semena.

Dosta neravnomrno sazreva, međutim manje je sklona pucanju mahuna, a dobro naknadno sazreva. Povoljan momenat za žetvu je kad su mahune u donjoj polovini stable zrele. Usev se kosi, dosušuje u otkosima 5-7 dana, a posle toga se vrši. Prinos semena se kreće od 600 kg/ha do 1.500 kg/ha.

Za proizvodnju sena ili silaže, žetva se obavlja kada je formirano seme u mahunama na donjem delu stabla.

Za agrotv.net: Mr Anka Kačarević, PSSS Beograd

Foto: Wikipedia, Feedipedia