Šimširov moljac

157

Šimširov moljac (Cydalima perspectalis) je leptir iz familije Crambidae koji najčešće napada šimšir i pravi velike štete na ovoj ukrasnoj biljci.

Vrsta je poreklom iz Azije, a u Evropi je prvi put zabeležena 2006. godine. Od tada se vrlo brzo proširila po celoj Evropi, uključujući i našu zemlju.

Larve ove invazivne vrste leptira sposobne da za vrlo kratko vreme gotovo u potpunosti unište biljke šimšira.

Odrasle jedinke su beličaste boje, sa tamno smeđom glavom. Leptir ima raspon krila 4-4,5 mm. Prednja krila su sivkaste boje sa primetnim ljubičastim odsjajem. Jaja su providna, slabo uočljiva, položena u grupicama 10-20 jaja na naličiju listova. Larve su u početku žuto-zelene, starenjem dobijaju smeđe, a kasnije crne i bele pruge i krupne crne tačke na leđima.

Šimširov moljac ima 2-3 generacije godišnje. Prezimljava u stadijumu gusenice iz poslednjeg legla u godini, koja pravi čauru među lišćem ili u pukotinama u blizini biljke domaćina. Odrasle jedinke sreću se od aprila do septembra, kad mogu da borave i na poleđini listova drugih biljaka, a ne samo šimšira. Dobri su letači. Ženka živi 8 dana i posle kopulacije traži šimšir kako bi na naličije položila jaja. Dok su male, larve su u unutrašnjosti šimšira i uglavnom se nesmetano hrane gornjim epidermisom lista. Starije larve hrane se na listu, a mogu da oštećuju i grančice i koru. Tokom razvoja jedna gusenica pojede 45 listova. Prve faze napada teško se uočavaju. Larve se u početku intenzivno hrane u unutrašnjosti šimšira gde su dobro skrivene. Povećanjem broja jedinki u populaciji sele se ka površini gde se napad prepoznaje po prisustvu svilenkastih vlakana i paučini, koja može u slučaju jakog napada da prekrije celu biljku.

Najefikasniji metod suzbijanja je mehaničko uklanjanje jedinki zajedno sa granama na kojima su nađene. Odsecanje grana trebalo bi vršiti što pre i obavezno ih spaliti. Kao dobar i efikasan metod pokazalo se spiranje vodom pod jakim pritiskom. Što se tiče hemijskih mera borbe, dobre rezultate dali su preparati na bazi dimetoata. Potpun efekat suzbijanja je teško postići zbog velikog broja gusenica.

Izvor: dipl. inž. Branko Galović, PSSS Kraljevo

Foto: Ferenc Lakatos, University of Sopron, Bugwood.org


reklama