Šta je važno znati pre nego posadite kruške

465

Sve sorte kruške su u osnovi samobesplodne, što znači da se pri zasnivanju zasada strogo izbegava homogenost, odnosno, sadnja samo jedne sorte. Zbog toga se u zasadu mora naći, pored sorte koju želite da gajite, još nekoliko sorti odgovarajućih oprašivača koje se mogu zasaditi u manjem broju od osnovne sorte.

Postoje sorte koje, u zavisnosti od klimatskih i zemljišnih uslova, imaju izraženu sklonost ka partenokarpiji. To je osobina neke sorte da zameće plodove bez oplodnje, odnosno bez oprašivača. Ovaj način zametanja plodova oscilira po godinama, odnosno, nije siguran, pa je neophodno prisustvo oprašivača.

U sorte sklone partenokarpiji (prema mnogim iskustvima) spadaju: julska dekantkinja, fetelova, vilijamovka , hardijeva, žifardova, hardenpontova, dilova, kaluđerka, angulemka, kleržo, trevuška, zimska dekantkinja, lukasova i još neke.

Postoje sorte koje imaju odličnu klijavost polena u cvetanju, pa su samim tim i dobri oprašivači, poput: vilijamovka, krasanke, domaće šampionke, gijotove, kleržo, klerpove, klapova…

Sorte sa slabom klijavošću polena, odnosno, loši oprašivači su: kaluđerka, dilova maslovka, lukasova…

O ovome se mora voditi računa pošto oprašivanje direktno utiče na procenat zametnutih plodova i prinos.

Kruška se može kalemiti na sejancima divlje i pitome kruške, dunje, oskoruše, gloga. Gotovo sve plemenite sorte kruške kalemljene na sejanac divlje kruške dobro srastaju jer imaju dobar afinitet, otpornije su prema suši i mrazevima, nisu probirači zemljišta, što može biti presudno u nepovoljnim godinama i sa aspekta dugovečnosti voćke. Lošija strana sejanaca divlje kruške kao podloge je što neke sorte, a naročito zimske, imaju lošiji kvalitet plodova u odnosu na dunju + posrednik. Dunja kao podloga pri kalemljenju kruške je od posebnog značaja što se tiče kvaliteta plodova i rodnosti.

Najbolje osobine kao podloga ima anžerska dunja MA, koja se dobro ožiljava i ima dobar afinitet prema većini plemenitih sorti kruške. Postoji još i dunja BA kao podloga koja zadovoljava.

Dunja MA nema dobar afinitet (međusobno podudaranje – srastanje pri kalemljenju) sa nekim sortama poput julska šarena, julska dekantkinja, rana košija, žifardova, rana morteinjeva, trevuška, klapovka, vilijamovka, boskova bočica, kleržo, društvenka…

S druge strane, dunja MA ima ima odličan afinitet sa kaluđerkom, karamankom, lubeničarkom, hardijevom.

Sorte koje imaju odličan afinitet sa dunjom MA koriste se kao posrednici pri kalemljenju onih sorti koje nemaju dobar afinitet sa dunjom. Kalemljenje preko posrednika: na dunju MA prvo se kalemi sorta odličnog afiniteta, na primer kaluđerka, a na kaluđerku kao posrednika sledeće godine se okalemi željena sorta.

Kruška najbolje uspeva na dubokom i rastresitom zemljištu. Suviše krečna zemljišta, sa više od 3% kreča, nisu pogodna za krušku jer se javlja hloroza. Voli osunčana područja bez previsokih temperatura. Dobar deo sorti može se uspešno gajiti i na visini do 800 metara.

Izvor: dipl. inž. Magdalena Todorović/Zdrava Srbija

Foto: Pixabay


reklama