Uskladišteno žito napada veći broj štetnih insekata, a štete koje prouzrukuju mogu biti oko 15 odsto i ogledaju se u smanjenju uskladištene mase kao i kvaliteta žita.
Potrebno je u skladišta unositi samo zdrave žitarice koje imaju manji procenat vlage (ispod 12 odsto). Povoljna temperatura za razvoj insekata je između 20 i 35 stepeni, a vlažnost vazduha 60-80 odsto. Van ovih granica se usporava razviće i razmnožavanje insekata. Zbog toga bi u skladištu trebalo obezbediti odgovarajuće uslove (temperatura, vlažnost vazduha i zrna) kako ne bi došlo do pojave i širenja skladišnih štetočina.
Na osnovu šteta koje prave, skladišni insekti se mogu podeliti u dve grupe: primarne štetočine (koje oštećuju cela zrna) i sekundarne (koje se hrane zrnima koja su već oštećena).
Primarne štetočine su ekonomski najznačajnije i to su žišci (Sitophilus granarium, S.oryzae, S.zeamais), Rhyzopertha dominica i žitni moljac (Sitotroga cerealella).
Žitni žižak je najčešća skladišna štetočina jer se više javlja u hladnijim skladištima. Larve žižaka se razvijaju u zrnu, a odrasli se nalaze u unutrašnjosti robe i teško se uočavaju (kad je toplo onda se mogu videti na površini žita). U toku godine mogu imati 3-4 generacije, a u povoljnim uslovima i više. Kad su prisutni ovi insekti u uskladištenim žitaricama, žito se zagreva, može doći do pojave vlage od kondenzacije, klijanja zrna, kao i pojave mikroorganizama. Ovakvo žito ne može da se koristi za ishranu ljudi i životinja.
Ryzopertha dominica se uglavno nalazi u velikim silosima. Larve se hrane i razvijaju u zrnima, dok se odrasli insekti ubušuju u zrna. Aktivnošću ovih štetočina ne dolazi do zagrevanja žita. Prisustvo se primećuje po brašnastoj prašini koja je nastala od ishrane inekata.
Žitni moljac je značajna štetočina, a štete pričinjavaju samo larve koje koje se razvijaju u zrnima. Prezimljava kao larva, a u proleće se razvijaju odrasli insekti. U toku godine mogu imati jednu do tri generacije.
Sekundarne štetočine oštećuju već oštećena zrna, a najznačajniji su brašnari. Larve se razvijaju izvan zrna. Štete prave larve i odrasli insekti. Brašneni (Ephestia kuhniella) i bakreni moljac (Plodia interpunctella) su iz reda Lepidoptera. Štete pričinjavaju samo larve (gusenice) koje ispredaju niti koje povezuju zrna ili brašno u grudve. Larve se nalaze samo u površinskom sloju.
Mere suzbijanja štetnih insekata u skladištu
Kako bi žitarice u skladištu očuvali u zdravstveno ispravnom stanju najvažnija je primena preventivnih mera i stalno praćenje pojave štetočina tokom skladištenja. Skladište treba adekvatno pripremiti za skladištenje, ukloniti zaostale zalihe, detaljno očistiti, sve pukotine i udubljenja na zidovima, tavanici i podu zatvoriti jer u tim pukotinama mogu ostati štetočine i izvršiti zarazu novih proizvoda. Obaviti higijensko krečenje tavanice i zidova, kao i hemijski tretman praznog skladišta. Ako je u skladištu protekle godine bilo pojave štetočina, potrebno je izvršiti primenu nekog od insekticida na bazi pirimifos-metila ili melationa. Skladište treba da ima dobro provetravanje kako bi se održala optimalna temperatura i vlažnost.
Ako već dođe do pojave štetnih insekata u skladištu potrebno je obaviti hemijski tretman primenom kontaktnih insekticida na bazi pirimifos –metila (za suzbijanje žižaka, plamena, brašnara, moljaca), malationa (za suzbijanje žižaka, brašnara, moljaca) ili cipermetrina (za suzbijanje štetnih tvrdokrilaca i leptira).
Izvor: Ljiljana Jeremić, savetodavac za zaštitu bilja, Poljoprivredne savetodavne i stručne službe Srbije
Foto: Clemson University – USDA Cooperative Extension Slide Series, Bugwood.org, John C. French Sr., Retired, Universities:Auburn, GA, Clemson and U of MO, Bugwood.org, Ken Gray Insect Image Collection