Početna Novo Što više mesa, ribe i jaja – američke preporuke za zdravu ishranu...

Što više mesa, ribe i jaja – američke preporuke za zdravu ishranu su potpuno drugačije nego ranije!

76

Američke smernice za zdravu ishranu pripremaju se svakih pet godina od strane Ministarstva poljoprivrede (USDA) i Ministarstva zdravlja i socijalnih usluga SAD-a (HHS) kao praktičan vodič baziran na naučnim dokazima o tome šta i kako treba jesti kako bi se očuvalo zdravlje i smanjio rizik od bolesti.

Nove smernice za period 2025–2030 predstavljene su 7. januara 2026. i predstavljaju značajnu promenu u poređenju sa prethodnim izdanjima. Iako nisu zakonski obavezujuće za pojedince, ove smernice imaju snažan uticaj na to kako se u praksi oblikuje savremena ishrana.

Glavna razlika u odnosu na raniji period jeste davanje prioriteta proteinima, kao osnovi zdrave ishrane. To uključuje i životinjske izvore (jaja, meso, ribu, mlečne proizvode) i biljne proteine (pasulj, leblebije, orašaste plodove, semenke). Preporučeni unos proteina je povećan na 1,2–1,6 grama po kilogramu telesne težine dnevno — gotovo duplo više nego ranije, a stav je da proteine treba uključiti u svaki obrok.

Uključivanje punomasnih mlečnih proizvoda bez dodatog šećera sada se smatra prihvatljivim kao deo zdrave ishrane. Prethodno su se favorizovale opcije sa manje masti ili potpuno bez masti, što se pokazalo pogrešnim.

Snažno se preporučuje raznovrsno voće i povrće u svakodnevnoj ishrani, uključujući i zamrznuto ili konzervisano. Integralne žitarice ostaju važan deo ishrane, dok se prerađene rafinisane žitarice i ugljeni hidrati trebaju smanjiti.

Nove smernice idu korak dalje nego pre i poručuju da “nema preporučenog nivoa dodatih šećera u zdravoj ishrani”. Zdrave masti iz orašastih plodova, semenki, ribe, maslinovog ulja pa čak i putera i masti sa mesa su sada prihvatljive u okviru zdrave ishrane — uz ograničenje da zasićene masti ne prelaze oko 10% dnevnog unosa kalorija.

Uprkos kritikama, poruka novih američkih smernica ostaje jednostavna: manje industrijski prerađene hrane, manje šećera i više nutritivno vrednih namirnica. Ishrana se sve manje posmatra kroz stroga pravila, a sve više kao dugoročni obrazac koji treba da podrži zdravlje, a ne da ga optereti.

Foto: Freepik