Jedinke pojedinih rasa svinja mogu ispoljiti različiti stepen osetljivosti na dejstvo raznih stresora iz okoline što može predstavljati značajan zdravstveni i ekonomski problem.
Usled stresa, kod svinja može nastati naglo uginuće ili pojava bledog, mekanog i vodnjikavog mesa što nanosi velike ekonomske štete. Najosetljivija kategorija na stres su tovljenici telesne mase od 80 do 100 kg, naročito mesnatih rasa svinja (pietren i landras) dok kod drugih rasa ova pojava nije zabeležena.
Sama reakcija životinje na stres zavisi od inteziteta i dužine delovanja stresora. Posle izlaganja stresu (na primer, utovar, kastracija, premeštanje životinja…) kod svinja se najpre zapaža uznemirenost, zatim podrhtavanje mišića, ubrzano disanje i rad srca, dahtanje, povećanje telesne temperature iznad 42 stepena, hiperemija sluzokoža, ukočenost mišića, kolaps i na kraju uginuće.
Kod svinja sklonih stres sindromu posle delovanja spoljašnjih nadražaja u mišićima nastaje brza glikogenoliza i obilno stvaranje mlečne kiseline usled čega mišići postaju bledi, mekani i vodnjikavi. Nekada se na bledu i vodenastu muskulaturu nailazi posle transporta i klanja svinja. Ovakvo meso, odnosno butovi, nisu pogodni za preradu u klanicama što donosi gubitke u proizvodnji.
Posle pojave prvih simptoma stresa treba prekinuti izlaganje životinja stresu. Ukoliko se stanje ne pogorša, dolazi do postepenog oporavka jedinke bez lečenja, prestaje ubrzano disanje i podrhtavanje mišića i broj srčanih otkucaja se normalizuje. Ukoliko se pojave cijanotične promene na koži i počne blaga ukočenost mišića potrebno je dati trankvilajzere (acepromazin, hlorpromazin), a po potrebi se daje i infuzija 8.5% rastvora Na-bikarbonata (1ml/kg) u 5% rastvoru glukoze intravenski da se spreči laktacidoza.
Izvor: veterina.info/dr vet. med. Miroslav Radić
Foto: Pixabay