Iako izvoz gljiva iz BiH daleko premašuje uvoz, izvozom dominiraju šumske pečurke kao što su vrganji, lisičarke i tartufi, dok je izvoz uzgojenih gljiva, šampinjona i bukovača, prilično slab, potvrdili su uzgajivači ove šumske kraljice.
Mujdin Tokić, predsednik Grupacije proizvođača micelija, komposta i uzgoja gljiva Tuzlanskog kantona, rekao je da su proizvođači gljiva u BiH uspeli da potisnu uvoz, ali da se uzgojene gljive slabo izvoze na strano tržište.
– Zanemarivo mala količina se uvozi, ali se isto tako zanemarivo mala količina uzgojenih gljiva i izvozi. Prema statističkim podacima, izvozimo dosta gljiva, ali to su šumske gljive kao što su vrganj i lisičarka – objasnio je Tokić.
On je dodao da uzgajivači u BiH najčešće uzgajaju šampinjone i bukovače te u maloj količini šitake gljive.
– Uzgoj šampinjona predstavlja oko 70 odsto proizvodnje, bukovača oko 15 odsto i u malim količina šitake – rekao je Tokić.
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO), u BiH je tokom 2018. godine uvezeno 51.950 kilograma svežih neobrađenih gljiva u iznosu od 320.297 KM, a u istom periodu izvezeno je 419.078 kilograma sveže šumske kraljice u iznosu od 6.747.999 KM.
– Tako je prošle godine iz Hrvatske, Mađarske i Srbije u BiH uvezeno više od 27.000 kilograma gljiva iz reda Agaricus. Lisičarki je uvezeno 5.391 kilogram u iznosu od 58.800 KM, a uvezena su i dva kilograma tartufa u iznosu od 2.560 KM – rekli su u UIO.
Navode da je u BiH 2018. godine uvezeno i više od 19.000 kilograma gljiva u vrednosti od 182.954 KM, i to iz Turske, Italije i Kine.
– BiH je prošle godine u pojedine zemlje EU, među kojima su Austrija, Nemačka, Slovenija, Holandija, Belgija, Francuska, Italija, Švajcarska i Hrvatska, izvezla 221.171 kilogram lisičarki u vrednosti od 3.209.968 KM – kazali su u UIO BiH.
U istom periodu je više od 75.000 kilograma vrganja vrednih 1.203.100 KM pronašlo svoj put do trpezarijskih stolova u Italiji, Sloveniji, Francuskoj, Belgiji, Holandiji, Austriji, Švajcarskoj, Nemačkoj i Hrvatskoj.
– Više od 800 kilograma tartufa u iznosu od 625.338 KM BiH je izvezla u Italiju, Hrvatsku i Sloveniju – rekli su u UIO BiH.
U Spoljnotrgovinskoj komori kažu da je BiH tokom prošle godine izvezla svih gljiva, što svežih, što obrađenih, u vrednosti od 20,5 miliona KM, dok je vrednost uvezenih bila 7,7 miliona KM.
– U prvih šest meseci 2019. godine u BiH je uvezeno gljiva u iznosu od 2.454.790 KM, dok je u istom periodu lani uvezeno gljiva u vrednosti od 1.718.016 KM – rekli su u Spoljnotrgovinskog komori BiH.
Ističu da je vrednost izvezenih gljiva u prvih šest meseci ove godine 6.497.000 KM.
– To je za 187.319 KM više nego u istom periodu prošle godine – kazali su u ovoj komori.
Emilij Mikulić, uzgajivač šitake gljiva, kaže da je njihov uzgoj prilično komplikovan, posebno što nadležno ministarstvo ne daje podsticaje.
– Kada se krene u uzgoj i obradu ovih gljiva mora se čekati pola godine. Uzgoj šitake gljiva je skup i zbog toga je i ona skupa u prodaji. Kilogram košta oko 20 KM – rekao je Mikulić.
U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS kažu da se ukupna proizvodnja gljiva u RS na godišnjem nivou kreće oko 400 tona, sa prosečnom cenom oko četiri KM po kilogramu.
– U RS ima oko 10 proizvođača gljiva. Uglavnom se radi o proizvodnji šampinjona i u manjim količinama bukovača – rekli su u Ministarstvu.
Dodaju da nije propisana direktna podrška za proizvodnju gljiva.
– Proizvođači koji se bave proizvodnjom gljiva ostvaruju pravo na podsticaje za investicije u modernizaciju postojećih i izgradnju novih prerađivačkih kapaciteta – kazali su u ovom ministarstvu.
U Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH kažu da iako ne vode zasebnu evidenciju o proizvodnji gljiva, prema podacima Udruženja proizvođača gljiva FBiH u ovom entitetu se mesečno proizvede oko 200 tona gljiva, a ima 38 registrovanih uzgajivača.
Podrška za uzgoj gljiva, kako ističu, nije propisana. Dodaju da, međutim, pojedini kantoni kao što su TK, USK, SK i BPK, u kojima je zastupljenija ova proizvodnja, u okviru svojih programa podsticaja izdvajaju sredstva za proizvodnju gljiva.
Izvor: nezavisne.com
Foto: Pixabay