Početna Novo Turska podigla cenu lešnika – šta to znači za srpske proizvođače?

Turska podigla cenu lešnika – šta to znači za srpske proizvođače?

Turski Odbor za žitarice (TMO) saopštio je da će za sezonu 2026/2027. povećati državne otkupne cene lešnika u ljusci za oko 28 odsto. Otkup će početi 24. avgusta, nakon što budu završene pripreme u vezi sa tehničkim uslovima, skladištenjem, angažovanjem zaposlenih i finansiranjem otkupne kampanje.

TMO će proizvođačima plaćati 255 turskih lira (4.62 evra) po kilogramu za lešnik kvaliteta Giresun, koji predstavlja premijum kategoriju, dok će cena za Levant kvalitet iznositi 250 lira po kilogramu (odnosno 4.53 evra). Cene se odnose na prinos zdravog jezgra od 50 odsto.

Za svaki dodatni procentni poen prinosa iznad 50 odsto, TMO će proizvođačima plaćati još 5,10 lira po kilogramu kod Giresun kvaliteta, odnosno 5 lira po kilogramu za Levant kvalitet.

Otkupne cene TMO-a predstavljaju važan reper za tržište lešnika u Turskoj, najvećem svetskom proizvođaču i izvozniku ove sirovine. Državni otkup istovremeno proizvođačima obezbeđuje garantovanu minimalnu cenu.

TMO je prošle sezone povećao otkupne cene za oko 50 odsto, na 200 lira po kilogramu za Giresun kvalitet i 195 lira za Levant kvalitet. Do velikog povećanja došlo je nakon što je najjači mraz u poslednjih nekoliko decenija ozbiljno oštetio zasade i smanjio proizvodnju lešnika u Turskoj gotovo za polovinu.

Ove godine očekuje se značajan oporavak proizvodnje.

Prema prvoj zvaničnoj proceni, proizvodnja lešnika u Turskoj trebalo bi da poraste za 62,2 odsto, sa 441.000 tona prošle godine na 715.350 tona u 2026. godini. Očekuje se da će se proizvodnja oporaviti nakon prošlogodišnjih šteta od mraza.

Turska je najveći proizvođač i izvoznik lešnika na svetu, i nije tajna da diktira cenu na svetskom nivou. Na ovu zemlju otpada oko 60 odsto svetske proizvodnje, kao i približno dve trećine ukupnog svetskog izvoza.

Lešnik je jedan od značajnih poljoprivredno-prehrambenih izvoznih proizvoda Turske i predstavlja važan izvor prihoda za proizvođače u crnomorskom regionu. Istovremeno, ova sirovina ima veliki značaj za svetsku konditorsku industriju, posebno za proizvođače čokolade i kremova.

Šta veća cena u Turskoj znači za proizvođače lešnika u Srbiji?

Odluka Turskog odbora za žitarice (TMO) da za sezonu 2026/2027. poveća otkupne cene lešnika za oko 28 odsto važna je i za proizvođače u Srbiji, jer se upravo na turskom tržištu formira veliki deo međunarodnog cenovnog okvira za ovu voćarsku kulturu.

Ipak, viša turska otkupna cena ne znači da će i srpski lešnik automatski biti skuplji za 28 odsto. Na domaću cenu utiču i rod u Srbiji, kvalitet i randman jezgra, potražnja domaćih prerađivača i izvoznika, kao i kretanje cena na evropskom tržištu.

Najvažnija stvar za srpske proizvođače jeste činjenica da Turska posle prošlogodišnjeg mraza očekuje snažan oporavak proizvodnje. Prema prvoj zvaničnoj proceni, rod bi trebalo da dostigne 715.350 tona, odnosno 62,2 odsto više nego prošle godine.

To znači da će se na svetskom tržištu pojaviti znatno više lešnika.

Zbog toga se ne može očekivati da povećanje turske otkupne cene samo po sebi izazove proporcionalan rast cena u Srbiji. Naprotiv, ako se procene o velikom turskom rodu ostvare, veća ponuda mogla bi tokom sezone da ograniči rast međunarodnih cena.

Paradoks ovogodišnje situacije je u tome što Turska istovremeno podiže otkupnu cenu i očekuje veliki skok proizvodnje.

To znači da će proizvođači dobiti bolju početnu cenovnu poziciju, ali će se tržište suočiti sa većom količinom robe. Ukoliko proizvodnja zaista dostigne očekivani nivo, kupci više neće biti pod pritiskom nestašice kakav je postojao nakon prošlogodišnjeg mraza.

Za Srbiju je to posebno važno jer je upravo prošlogodišnji poremećaj u Turskoj pokazao koliko brzo problemi u toj zemlji mogu da se preliju na evropsko tržište. Kada je turski rod podbacio, cene su snažno porasle, a proizvođači u drugim zemljama dobili su priliku da svoju robu prodaju po višim cenama.

Izvor: Turkiye today

Foto: Image by Alfons Landsmann from Pixabay; Image by Nazim Orujov from Pixabay; Image by sunnysun0804 from Pixabay; Image by JolaKalmuk from Pixabay