U Hrvatskoj cene hrane “lete u nebo”

227

Ključne prehrambene namirnice, poput žitarica i uljarica, drastično su poskupele i njihove cene u Hrvatskoj su trenutno 20 do 100 odsto veće nego pre godinu dana, pokazuju nedeljni podaci hrvatskog Ministarstva poljoprivrede.

S obzirom na to da su žitarice i ulje sastavni deo mnoštva prehrambenih proizvoda, stručnajci se boje da će skok njihovih cena na jesen pokrenuti brojna poskupljenja hrane u prodavnicama, što bi ugrozilo životni standard građana, piše “Novi list”.

Na primer, u nedelji koja se završila 1. avgusta, kilogram pšenice u veleprodaji koštao je 1,4 kune (0,19 evra), što je 21 odsto više nego pred kraj jula prošle godine. Kukuruz se prodaje za 1,63 kune (0,22 evra) po kilogramu, što znači da je 42 odsto skuplji nego pre 12 meseci.

To je najviša veleprodajna cena kukuruza u poslednjih sedam godina, nedavno je primetio Tugomir Majdak, državni sekretar u hrvatskom Ministarstvu poljoprivrede.

Cena ječma skočila je 28 odsto. Suncokretova sačma, koja se proletos prodavala za 2,8 kuna (0,37 evra) po kilogramu, poslednjih je nedelja pojeftinila, ali je i dalje 27,5 odsto skuplja nego lane. Cena soje za godinu dana povećala se za oko 100 odsto, dok je uljana repica istovremeno poskupela za 53 odsto.

Potrošači su se iznenadili kad su nedavno u trgovačkim centrima primetili da je cena litra ulja preko noći skočila sa 11 na 16 kuna (na 2,13 evra).

Međutim, trebalo bi reći da ostali prehrambeni proizvodi nisu bitno poskupeli, jer često treba da prođe nekoliko meseci da bi trgovci potrošili zalihe i da bi na police prodavnica stavili nove, skuplje pošiljke hrane dobijene od proizvođača.

Prvi na udaru poskupljenja zasad se našao stočarski sektor koji je u julu zazvonio za uzbunu, poručivši javnosti i vlastima da neće moći da opstanu ako cene stočne hrane nastave da divljaju.

Pšenično stočno brašno, na primer, u 12 meseci je poskupelo za 22 odsto. Mnogi su proizvođači mleka s užasom uočili da se cena kilograma stočne hrane sve više približava ceni litra mleka, koja je, da stvar bude gora, poslednjih meseci u padu, što im stvara sve veće gubitke.

Videći šta se događa, hrvatska ministarka poljoprivrede Marija Vučković je pre dve nedelje na sastanku Veća ministara poljoprivrede članica EU pozvala Evropsku komisiju da dodeli finansijsku pomoć sektoru stočarstva ugroženom skokom cena.

Za hrvatske proizvođače mleka ministarka Vučković traži 15 miliona kuna pomoći (oko dva miliona evra), rekao je Igor Rešetar, predsednik Odbora za mlekarstvo pri Hrvatskoj poljoprivrednoj komori, posle sastanka u Ministarstvu poljoprivrede.

Vučković je “Novom listu” prošle nedelje rekla da će njeno ministarstvo preduzeti dodatne mere pomoći stočarima, bude li potrebno.

– Za proizvođače su cene stočne hrane previsoke i neodržive – rekla je početkom nedelje Nada Barišić, direktorka “Žitozajednice”.

I potrošači, kaže, već osećaju poskupljenja.

Nove cene uljarica donele su poskupljenja ulja, više su i cene hrane, a to je rezultat globalnih kretanja cena osnovnih sirovina, prenosi “Jutarnji list”.

– I cene ambalaže već duže vreme rastu, tako da nas čekaju meseci poskupljenja hrane – upozorila je Barišić.

Pšenica je u Hrvatskoj poskupela više od 20 odsto usprkos tome što je ta zemlja ove godine imala rekordnu žetvu koja joj je donela više od 1,1 milion tona te žitarice. Stvar je u tome što se cena žitarica formira na svetskom tržištu na kojem je potražnja veća od ponude.

Većina stručnjaka veruje da su drastična poskupljenja poljoprivrednih sirovina privremena stvar i da će se cene vremenom umiriti, ali ne znaju da kažu kada će to biti.

– Vrlo je nezahvalno predviđati kakve će biti cene. Naši analitičari procenjuju da će cene dela primarnih poljoprivrednih proizvoda na svetskom tržištu još neko vreme rasti – rekla je Marija Vučković prošlog vikenda u razgovoru za “Novi list”.

Na rast cena tih proizvoda s jedne strane utiče povećana potražnja iz nekih zemalja, naročito iz Kine. S druge strane, nastali su poremećaji i u ponudi. Zbog suše i ostalih elementarnih nepogoda smanjeni su prinosi u zemljama koje su veliki izvoznici hrane, poput Brazila, Argentine, Sjedinjenih Američkih Država, Ukrajine i Rusije, podseća hrvatska ministarka.

Dok hrvatski trgovinski lanci ćute i tiho povećavaju neke cene, supermarketi u Sjedinjenim Američkim Državama i Velikoj Britaniji otvoreno najavljuju da će na jesen poskupeti hrana. Njujorški trgovački lanac “Gristedes” najavio je ove nedelje da će do oktobra cene hrane morati da poveća još za 10 do 14 odsto.

S druge strane, Organizacija UN-a za hranu i poljoprivredu (FAO) nedavno je uočila da su cene prehrambenih sirovina u svetu – žitarica, biljnih ulja, mesa, mlečnih proizvoda i šećera – smanjene prvi put u godinu dana.

U junu su bile 2,5 odsto niže nego u maju, ali još uvek su bile 33,9 odsto više nego u junu prošle godine. Hoće li cene ključnih namirnica padati ili rasti, uveliko zavisi od toga kakva će biti ovogodišnja žetva, kažu stručnjaci.

Na primer, ako kukuruz dobro rodi, mogla bi pasti ne samo njegova cena, nego i cena pšenice.

Izvor: Novi list, Jutarnji list

Foto: Pixabay, Unsplash


reklama