Ekstremni vremenski uslovi pogađaju poljoprivredne kulture širom sveta, pa postaje sve važnije obezbediti kako prehrambene sisteme, tako i dobrobit farmera.
Upravo zbog toga, prošlog meseca u Kolumbiji je otvorena banka biljnog semena po imenu „Future Seeds“. U pitanju je najveća kolekcija pasulja, kasave (ili manioke) i stočarske hrane iz tropskih predela.
Ova „biblioteka semenki” takođe uključuje i centar koji se bavi istraživanjima vezanim za otpornost na klimatske promene kao i zaštitu životne sredine.
„Future Seeds“ je, kako navodi operativna direktorka Marsela Santaelja, mesto na kome se može upoznati čitava nauka o semenkama. Džef Bezos je već donirao 17 miliona dolara u razvoj ove banke gena, piše Quartz.
Prilikom istraživanja, stručnjaci zaposleni u „Future Seeds“ koriste visoku tehnologiju kako bi razumeli genetiku biljaka i njihove načine adaptacije.
– Koristićemo najnoviju tehnologiju sekvenciranja koja uključuje robotiku i veštačku inteligenciju, integrisanu sa fenotipizacijom kako bismo maksimalno povećali naše znanje o osobinama (biljaka) vezanim za klimatske promene – navodi šef odeljenja za prehranu i zdravlje useva u „Future Seeds“ Džo Tomi.
Banka gena je takođe postala partner razvojnoj kompaniji „X Development“. Ova saradnja uključuje rad na pilot vozilu „Mineral Rover“, vrsti poljoprivrednog pomagala koje analizira kvalitet zemljišta.
„Future Seeds“ trenutno ima oko 67.000 različitih uzoraka koji uključuju pasulj, manioku i više vrsta trava. Uzorci su klasifikovani u grupe, u skladu sa vrstom ili načinom uzgoja. Semenke uglavnom vode poreklo iz tropskih predela širom sveta.
Kontinuiranim investiranjem u „Future Seeds“ biće moguća i obimnija istraživanja i širenje kolekcije. Poljoprivredni inženjer Huan Gonzalez nada se da će uspeti da dođu do semena različitih vrsta biljaka pre nego što izumru.
On navodi da seča šuma u kombinaciji sa infrastukturnim projektima i gajenjem isključivo jedne kulture (single-crop farming) pretvara očuvanje retkih vrsta u trku s vremenom.
Santaelja je istakla da je zaštita biodiverziteta važna jer ne znamo kakvi nas izazovi očekuju u narednih 50 ili 100 godina. Pronalaženje vrsta biljaka otpornih na bolesti jedna je od najvažnijih stvari, a tek posle toga se može govoriti o prinosu.
Izvor: biznis.rs
Foto: Alliance of Bioversity International and CIAT, Crop Trust