Bugarska ima dobro poznatu i dugu tradiciju poljoprivrede proizvodnje. U poslednjih nekoliko decenija, bugarski farmeri prolaze kroz proces tranzicije, koji sa sobom donosi izazove koje treba efikasno rešavati. Suočeni sa depopulacijom stočnog fonda (ali i stanovništva), ubrzanom urbanizacijom i sve manjim interesom mladih koji žele da se bave proizvodnjom mleka i mesa, pitanje daljeg razvoja govedarstva postaje veoma aktuelno.
Po rečima prof. Konstantina Stankova, sa Trakijskog univerziteta, dobrog poznavaoca situacije u Bugarskoj, našim komšijama predstoji ne baš svetla budućnost u oblasti primarne proizvodnje. Na predavanju koje je organizovao IFCN, ugledni prof. Stankov je rekao da vidi Bugarsku sa populacijom od oko 100.000 krava u bliskoj budućnosti. Ako se zna da zvanična statistika govori o 360.000 grla (krava i junica) u ovom trenutku, onda je sasvim jasno kakvi sve izazovi očekuju farmere u Bugarskoj.
Trenutna situacija i analiza stanja neodoljivo podseća na situaciju sa kojom je suočena Srbija. Broj farmi se smanjuje, a naročito velikom brzinom nestaju farme koje imaju do deset muznih grla, a takvih je zaista dosta. Ono što Bugarsku razlikuje od Srbije je broj farmi sa 100 i više grla, jer njih, po zvaničnoj statistici, ima preko 35%. Ovakva struktura farmi uliva poverenje i daje nadu da će se proizvodnja mleka u Bugarskoj oporaviti. Povećanje produktivnosti po kravi i uvođenje savremenih tehnologija daleko je lakše i efikasnije na farmama koje su se pokazale i najotpornijim na tranzicione procese, što se vidi po vrlo niskom procenatu njihovog „nestajanja“ sa tržišta.
Takođe, na ovim farmama su uglavnom rase specijalizovane za proizvodnju mleka, što veoma pozitivno utiče na efikasnost proizvodnje. Opet, na osnovu statističkih podataka, prosečna produktivnost po kravi za ukupnu populaciju je oko 4.000 kg mleka, u standardnoj laktaciji (3,67% mlečne masti i 3,35% proteina), što je rezultat velikog broja niskoproizvodnih grla. Ipak, i sami smo svedoci sa kakvim proizvodnim podacima po grlu „baratamo“ u Srbiji, te sve ovo treba uzeti sa dozom rezerve.
Cena mleka u Bugarskoj tokom ovoga leta je bila uporediva sa cenama u Mađarskoj, Slovačkoj i Baltičkim zemljama i iznosila je 0,91 lev ili 0,46 evra. Za 12.500 domaćinstava, koja se deklarišu kao farme za proizvodnju mleka, ova cena ne izgleda dovoljno primamljiva, te Bugarska beleži pad proizvodnje, koja trenutno iznosi 0,7 miliona tona godišnje. Ne tako davno izveštaji su govorili o proizvodnji od 1,1 MT. U isto vreme, sa navedenim količinama proizvedenog mleka, Bugarska se javlja i kao uvoznik i kao izvoznik mleka i mlečnih proizvoda. Razlika od oko 40 miliona dolara ide u korist uvoza, što ne prija bugarskoj ekonomiji. Izvoz od 120 miliona dolara je svakako dobar, ali uvoz iz Nemačke, Poljske, itd. premašuje 160 miliona dolara, što pravi razliku o kojoj smo govorili. Kuriozitet je da Bugarska uvozi mleko i mlečne proizvode iz čak 27 zemalja, od čega je 20 iz EU, naglašeno je na pomenutom IFCN sastanku. Problem izvoza se uglavnom odnosi na relativno male (41.000 tona) količine sirovog ili prerađenog mleka, koje bugarska industrija može da ponudi inostranim tržištima.
Konkretna pomoć od 20.000 evra, koja stoji na raspolaganju mladim farmerima, trebalo bi da motiviše baš tu populaciju da odlučnije krene u biznis sa mlekom. Za sada, nema senzacionalnih rezultata, ali ovo je svakako znak da u Bugarskoj veoma razmišljaju kako dalje.
Osim kravljeg mleka, tradicionalno se u Bugarskoj dosta pažnje poklanja proizvodnji ovčijeg i kozjeg mleka. Međutim, Bugarska ima „keca u rukavu“, koji čini populacija od čak 15.000 bivola. Mleko i proizvodi od bivoljeg mleka ne poznaju problem realizacije ili naplate.
Ako se sve uzme u obzir, uključujući i prirodne resurse, očekuje se da će se primarna proizvodnja mleka podići i to, kako kroz razvoj porodičnih gazdinstava tako i zahvaljujući investicijama u farme od 1.000 i više grla. Neke od ovih velikih farmi spadaju u red najefikasnijih proizvođača mleka u Evropi i na takvim primerima treba učiti. Kad je u pitanju tržište, kako domaće tako i inostrano, situacija se popravlja. Sve veće interesovanje turista iz celog sveta za prirodnim lepotama i kulturnim nasleđem Bugarske povećava unutrašnju potrošnju i jača lokalne brendove, čime se podiže nivo održivosti celog sistema, počev od proizvodnje do realizacije.
Izvoz: Dipl. inž. B. Berisavljević/Poljoprivrednik
Foto: Envato