Povodom obeležavanja Svetskog dana vlažnih staništa, svetska organizacija za zaštitu prirode WWF upozorila je da nam je neophodno obnavljanje močvara, reka i jezera kako bismo usporili globalno zagrevanje, stvorili terene za prilagođavanje na klimatske promene i osigurali dobrobit za ljude.
– Svega tri procenta od ukupne zemljine površine čine vlažna staništa, a ta tri, naizgled mala procenta apsorbuju ugljen-dioksida koliko i sve šume na planeti zajedno – kaže Goran Vreljanski iz WWF Adrije i dodaje:
– U poslednjih 45 godina izgubili smo jednu trećinu vlažnih staništa poput bara, močvara, tresetišta i poplavnih šuma i to mnogo brže nego što gubimo šume. Istovremeno, od njih zavisi oko 40% biljnih i životinjskih vrsta.
Krajem ove i početkom sledeće godine u planu je sadnja autohtonih poplavnih vrsta drveća na površini od 36 hektara na području Specijalnog rezervata prirode „Gornje Podunavlje“. Ovaj poduhvat je deo regionalnog plana za revitalizaciju četiri vlažna staništa u 2024. godini na delu Evropskog Amazona od Slovenije, preko Hrvatske do Srbije.
– U saradnji sa Institutom za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu i partnerima iz JP „Vojvodinašume“ završena je Studija koja se bavi hidrološkim režimom, pedološkim karakteristikama zemljišta i daje preporuke za odabir vrsta, sadnju i negu sadnica koje planiramo da posadimo. Dokumentom se predviđa da se u Gornjem Podunavlju monokulturne plantažne šume iseku i umesto njih posade šume koje će u plavnim područjima ispuniti svoju osnovnu funkciju – da sačuvaju vlažna staništa od nestajanja i spreče izlivanje reka u naseljena mesta. Revitalizacija ovih površina radiće se na način da buduće šume najpribližnije imitiraju prostorni raspored prirodnih poplavnih šuma, a njihov napredak pratiće se višegodišnjim monitoringom – kaže Vreljanski i dodaje:
– Sadnja plavnih šuma samo je deo revitalizacije koja se radi na području Srbije. U Sloveniji će na Muri biti revitalizovan jednan travnjak, a u Hrvatskoj se radi na obnovi prirodnog kanala Nadjhat u blizini Kopačkog rita. Sve ovo je samo još jedan stepen više u odnosu na dosadašnji višedecenijski rad na Evropskom Amazonu, zahvaljujući kome su slivovi reka Mura, Drava i Dunav i proglašene prvim Petodržavnim rezervatom biosfere na svetu.
Močvarna staništa nestaju zbog niza situacija poput ubrzane urbanizacije, poljoprivrede ili kultivisanja sve veće površine i skoro sve su posledica čovekovog delovanja. Kako bismo mogli da živimo u skladu sa prirodom, potrebno je da sačuvamo prirodno stanište vidre, droplje, na stotine vrsta ptica i insekata, pa i čoveka.
Projekat „Obnova Amazona Evrope“ podržava „Endangered Landscapes and Seascapes Programme“ (Program ugroženih krajolika i morskih pejzaža), kojim upravlja „Cambridge Conservation Initiative“ u partnerstvu s Arcadijom, dobrotvornim fondom „Lisbet Rausing and Peter Baldwin“. Amazon Evrope je naziv petodržavnog Rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav, koji je UNESCO u septembru 2021. proglasio svojom baštinom.
Foto: Envato. WWF Adria