Prošlog vikenda u Sarajevu je održan šesti Međunarodni kongres o pčelarstvu i pčelinjim proizvodima, a s obzirom na to da je broj učesnika bio ograničen na 150, deo kongresa je održan i onlajn.
Kongres je, kako je kazao Sanel Hodžić, predsednik Organizacionog odbora, i ove godine pokazao svoju interdisciplinarnost, okupljajući sve zainteresovane strane iz područja pčelarstva i pčelinjih proizvoda.
– Na Kongresu su predstavljeni rezultati istraživanja, kao i rezultati iz struke i prakse. Tako su u radu i ovogodišnjeg skupa učestvovali veterinari, prehrambeni tehnolozi, nutricionisti, agronomi, lekari, farmaceuti i veliki broj iskusnih pčelara kao i drugih srodnih zanimanja. Organizacioni odbor je odlučio da će Skup i ubuduće negovati ovakav pristup – kazao je Hodžić.
Učesnici Kongresa su na kraju dvodnevnog rada usvojili rezoluciju koja podrazumeva petnaest zaključaka i preporuka.
– Pčelarstvo je važna privredna delatnost koja u znatnoj meri može uticati na materijalni status poljoprivrednih proizvođača u ruralnim područjima, a predstavlja potencijal u smanjenju siromaštva i migracija stanovništva, posebno mlađe populacije. Svi akteri u lancu, pčelari, akademska zajednica, industrija i državne institucije trebaju biti svesni da proizvodnja kvalitetnog meda i drugih pčelinjih proizvoda predstavlja veliku šansu za razvoj pčelarstva i poljoprivrede u celini, pa je potrebno povećati produktivnost po košnici tako što će se više primenjivati moderne tehnologije i povećavati broj profesionalnih pčelara kao i pčelara hobista. Naročito je značajna primena mobilnog pčelarenja i tehnologija poput SMS vaga i drugih informacionih tehnologija, upotreba podataka meteoroloških službi, registra i katastra pčelinje ispaše – istakao je Hodžić.
Pčelari su sa skupa u Sarajevu pozvani da rade na predlaganju, osiguravanju i usmeravanju podrške državnih i međunarodnih institucija, te da intenzivnije koriste postojeće mogućnosti podrške iz fondova države i EU. Posebna pažnja treba biti posvećena najvećim “neprijateljima” istinskih proizvođača – falsifikovanje meda i uvoz pčelinjih proizvoda slabije kvalitete po niskim cenama.
Takođe, ocenjeno je da je neophodno raditi na edukaciji pčelara, zbog nedovoljnog poznavanje proizvodnje matične mleči kao i kvalitetnih postupaka prikupljanja i dorade ostalih pčelinjih proizvoda poput polena, propolisa, perge, voska i pčelinjeg otrova, ali i proizvoda u čiji sastav se oni ugrađuju. To je preduslov za poboljšanja položaja pčelarstva, ali i poboljšanje tržišne ponude i konkurentnosti tih proizvoda.
– Posebnu pažnju treba posvetiti zaštiti i promovisanju pčelinjih proizvoda s geografskim poreklom, ali i nastaviti raditi na usklađivanju zakonske regulative iz područja pčelarstva s legislativom EU. Neophodno je ubrzati i pojednostaviti proceduru za prelazak s konvencionalnog na organsko pčelarstvo, a u području apiterapije i apiturizma potrebno je neprekidno podsticati saradnju s akademskom zajednicom u cilju intenziviranja naučnih istraživanja – istakao je Midhat Jašić, idejni tvorac i organizator Kongresa.
Učesnici skupa iz nekoliko država Evrope i SAD zaključili su da postoji velika potreba stalnog obrazovanja pčelara kako bi povećali nivo njihovog znanja, veštine i način primene tog znanja kao odgovor novim izazovima, a sve u pravcu poboljšanja konkurentnosti pčelarske proizvodnje i održivosti poljoprivrednih gazdinstva.
Ceo pčelarski lanac i krajnji pčelinji proizvodi mogli bi se poboljšati ako se posebna pažnja posveti edukaciji svih učesnika duž lanca vrednosti proizvodnje, prerade, pakovanja i distribucije pčelinjih proizvoda (tehnolozi, agronomi, farmaceuti, agro-ekonomisti, veterinari, lekari).
Izvor: klix.ba
Foto: Freepik
