Upotreba dronova u poljoprivredi sve više dobija na značaju

50

Dronovi se u poljoprivredi koriste u oko 100 zemalja, u najvećoj meri za tretiranje i pregled useva. Među njima je i Srbija, gde su dronovi deo precizne poljoprivrede. Najveća korist za poljoprivrednike je brzina rada, jer jedan hektar mogu tretirati za pet do sedam minuta.

Ako je njiva u blizini kuće, onda je moguće proveriti stanje na parceli i iz dvorišta. Zahvaljujući manjem dronu sa specijalnom kamerom čiji snimak se kasnije analizira u računaru poljoprivrednik dođe do više saznanja, navodi Lazar Turšijan stručnjak za preciznu poljoprivredu.

– Mi sa tim dronom možemo da pratimo biljku kroz celu vegetaciju koliko je zastupljeno hranivo, da li ima dovoljno vlage, a što je najbitnije možemo da utvrdimo zone na parceli i da samim tim uradimo menadžment te neke zone parcele da vidimo koje su produktnivnije zone, koje su manje produktivne – kaže Lazar Turšijan, stručnjak za preciznu poljoiprivredu.

Veliki dronovi su pogodni kod zaštite useva od bolesti ili štetočina. Uštede do deset puta u odnosu na konvencionalni način rada.

– Pre svega na inputima, na tečnostima, na vodi, u samoj zaštiti čoveka u odnosu na hemiju. Nema gaženja, kontakta sa površinom, dakle dron je jedna sofisticirana mašina, takoreći, leteći robot – objašnjava Aleksandar Ćorić, distributer dronova.

Savez poljoprivrednih inženjera i tehničara pokrenuo je obuku stručnjaka za upotrebu dronova u okviru projekta „Održiva poljoprivreda kroz upotrebu dronova“.

– Ja se nadam da će većina njiva Srbije početi da primenjuje neke prakse koje se tiču precizne poljoprivrede i da će se malo više orijentisati na neke informisane odluke što se tiče proizvodnje, a ne na neku tradiciju i na ono kako se ranije radilo – ističe Tamara Popović, doktorand Poljoprivrednog fakulteta Novi Sad.

Miladin Ševarlić, iz Saveza poljoprivrednih inženjera i tehničara Srbije, kaže da u ovoj fazi učestvuje pet odabranih polaznika, četiri su dame.

– Na Međunarodnom poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu će prezentirati ovaj projekat u prisustvu svih sudionika i jednog Instituta iz Nemačke – kaže Ševarlić.

Za upravljanje komercijalnim dronom treba dozvola, a za poljoprivredne neophodna je obuka. Pravila u Srbiji slična su onima u Evropskoj uniji, gde sada idu i korak dalje. Na primer, u Mađarskoj se obučavaju za 25 različitih tipova dronova.

Izvor: RTS

Foto: Envato