S obzirom na to da je jabuka višegodišnja biljka, trebalo bi razlikovati meliorativno đubrenje pre podizanja zasada, redovno đubrenje jabuke u mladom zasadu i redovno đubrenje zasada u rodu.
Vreme đubrenja jabuke potrebno je prilagoditi potrebama biljke u različitim stadijumima, periodima i fenofazama razvića i porasta. Zato se različita đubriva rasturaju u različito vreme.
Stajnjak i kompost se unose u zemljište rano u jesen.
Zelena masa se zaorava po mogućstvu u toku jeseni ili rano u proleće, kako ne bi došlo do konkurencije u potrošnji hranljivih materija i vode između voćaka i pokrovnih kultura.
Kalcijumova đubriva se unose zajedno sa organskim đubrivima.
Fosforna i kalijumova đubriva, kao teže rastvorljiva, rasturaju se u jesen ili u toku zime pre zimskog oranja.
Azotna đubriva su lako rastvorljiva, pa mogu delimično da se isperu pri obilnim padavinama i navodnjavanju, naročito na lakim , peskovitim zemljištima. Zato u zemljištu ne može da se stvori rezerva azota za duži period kao što je slučaj pri meliorativnom đubrenju fosforom i kalijumom.
Đubrenje mladih jabuka zavisi od toga da li je izvršena potpuna fertilizacija fosforom i kalijumom pre podizanja zasada. Ako je to učinjeno, onda se jabuke u periodu do početka rađanja obično prihranjuju samo azotnim đubrivima (nitromonkal, amonijum –sulfat). Pošto je koren mladih jabuka slabo razvijen, azotna đubriva bi trebalo rasturati u dva maha. Prva polovina se daje krajem novembra, a druga krajem februara. Pođubrena površina trebalo bi da bude za 50 cm šira od prečnika krune jabuke.
Ako nije izvršena potpuna melioracija fosforom i kalijumom , što je čest slučaj, onda period do početka rađanja treba iskoristiti da se dostigne određeni nivo P i K.
Đubrenje jabuke u rodu trebalo bi da održi plodnost zemljišta na određenom nivou. To se postiže đubrenjem određenim količinama hranljivih elemenata koje su nešto veće od ukupnih količina potrebnih biljci za postizanje visokih prinosa i pokrivanje gubitaka nastalih ispiranjem hranljivih elemenata iz zemljišta.
Korenov sistem jabuke aktivan je i u toku zimskog mirovanja ako temperature nisu suviše niske. Zato je zasade jabuke u rodu potrebno đubriti fosforom i kalijumom u periodu zimskog mirovanja kako bi voćka mogla da obezbedi u svojim tkivima neophodne rezerve pomenutih elemenata pre početka vegetacije.
Đubrenje azotom neposredno posle berbe zimskih sorti jabuke produžava proces fotosinteze u zelenom lišću. U tom slučaju pojava ranih jesenjih mrazeva može da dovede do izmrzavanja grana i čitavih stabala jabuke. Primena azotnih đubriva kod jabuke vrši se od kretanja do polovine perioda vegetacije (kad su plodovi veličine oraha).
Vrste, količine i način primene đubriva trebalo bi vršiti u skladu sa hemijskom analizom plodnosti zemljišta koju je potrebno obaviti svake četvrte godine.
Izvor: dipl. inž. Andrija Radulović, PSSS Užice
Foto: Free Images