Zašto je važno sejati deklarisano seme?

34

Zakonom o republičkom budžetu za 2025. godinu, za poljoprivredu je opredeljeno rekordnih 149,5 milijardi dinara, što čini čak 7,5 odsto ukupnih prihoda za narednu godinu. Subvencije imaju najveće učešće u budžetu za agrar jer je za podsticaje opredeljeno oko 111,4 milijarde dinara.

Izmenom propisa država je i zvanično odobrila regres za upotrebu sertifikovanog semena u iznosu do 17.000 dinara po hektaru, uz obrazloženje da će se na ovaj način omogućiti stabilniji prinosi i bolji kvalitet proizvoda. Ovo je jedno od ključnih uvećanja u biljnoj proizvodnji, a predviđeno je i da ova vrsta podsticaja u 2025. godini važi za račune izdate od 1. avgusta 2024. pa do dana podnošenja zahteva.

Kako je ranije saopštilo Ministarstvo poljoprivrede, regres za seme određen je kao regres za sertifikovano seme, a novi iznos koji će dobijati poljoprivrednici znatno je uvećan u odnosu na dosadašnji od 6.000 dinara.

Zašto je važno sejati sertifikovano seme pšenice? Poznato je da je sa ovom ratarskom kulturom poslednjih godina bilo najviše problema jer su ratari smanjivali troškove setve upotrebom pšenice „sa tavana”. Prema proceni stručnjaka, i ove sezone takva pšenica zauzima oko 50 odsto ukupnih površina pod žitom.

Kako kaže profesor dr Miroslav Malešević, jedan od vodećih domaćih stručnjaka za strna žita, ova praksa se ustalila, i to ne samo zbog toga što proizvođači nisu imali dovoljno novca da nabave sertifikovano seme, već i zato, kako ističe, što je domaće semenarstvo dugo u krizi, a proizvodnja nedovoljna. Procenjuje da je 280.000 hektara zasejano deklarisanim semenom pšenice. Srbiji za setvu 600.000 hektara treba oko 120.000, 130.000 tona semenske pšenice, a ove godine je proizvedeno svega oko 65.000 tona i to je problem, smatra naš sagovornik.

– Veći iznosi subvencija za upotrebu deklarisanog semena trebalo bi da podstaknu semenarske organizacije da proizvedu veće količine – ističe Malešević.

Prema njegovim rečima, korišćenje semena „sa tavana” ne mora nužno da znači drastično manji prinos u žetvi. Ukoliko pravilno dezinfikuje i doradi sopstveno seme može da smanji prinos oko pet odsto. Međutim, dodaje, problem je to što je značajno veća verovatnoća da seme „sa tavana” ne bude dobro zaštićeno od bolesti, pa će proizvođač morati da koristi veće količine sredstava za zaštitu – što znatno poskupljuje proizvodnju.

– Zbog toga je ključno da se oporavi semenarstvo u Srbiji. Da se podstiču semenarske kuće na veću proizvodnju i smanji deficit koji imamo. U suprotnom, ako nemamo domaće semenarstvo, u potpunosti bismo pali u zavisnost od multinacionalnih kompanija, odnosno uvoznog semena. To se praktično već dešava kod kukuruza – kaže Miroslav Malešević.

Izvor: Politika

Foto: Pixabay