Zašto mali proizvođači odustaju od pijaca?

30

Mali poljoprivredni proizvođači imaju sve manje prostora za plasman proizvoda na pijacama u vreme globalizacije ekonomije, liberalizacije domaćeg tržišta, ekspanzije velikih trgovinskih lanaca i korporativnog modela poslovanja.

Većina poljoprivrednih gazdinstava ne može da ispuni uslove u vezi sa standardom kvaliteta, kvantiteta i kontinuiteta snabdevanja velikih trgovinskih lanaca ili nisu u stanju da dovoljno snize troškove proizvodnje kako bi dostigli cenovnu konkurentnost.

– Zato Poslovno udruženje Pijace Srbije predlaže nadležnim državnim organima da se izradi nacionalna platforme za očuvanje i razvoj pijaca radi ublažavanja uticaja negativnih trendova na pijačnu delatnost – ističe izvršni direktor PU Savo Duvnjak i dodaje:

– Izrada nacionalne platforme je na početku, još nije formirano ni radno telo, ali se smatra da platforma treba da bude napisana u saradnju sa nadležnim državnim organima, lokalnim samoupravama, preduzećima koja se bave pijačnom delatnošću i poljoprivrednicima i preduzetnicima koji posluju na pijacama.

Dokument, ističe Duvnjak, treba da odgovori na niz pitanja, među kojima su kako osmisliti i sprovesti tranziciju pijaca u skladu sa zahtevima vremena i vratiti ih svojim korenima, tragati za rešenjima kako povećati interesovanje vlasnika malih poljoprivrednih gazdinstava, zanatlija i preduzetnika da svoje proizvode i usluge plasiraju na pijacama i kako ojačati njihovu tržišnu poziciju i konkuretnost.

– Pijace mogu obezbediti uslove za ravnopravan pristup tržištu svih proizvođača, nezavisno od veličine i tipa poljoprivrednog gazdinstva. Mogu olakšati i uvođenje i primenu standarda kvaliteta, podsticati inovativna rešenja u proizvodnji domaćih prehrambenih proizvoda i stvaranje niza novih brendova – naglašava direktor Duvnjak i dodaje da je budućnost pijaca neraskidivo povezana sa statusom ove delatnosti u okviru agrarne politike Srbije, s obzirom na to da se na pijacama prodaje: povrće 33,4 odsto, živina i jaja 17,4 odsto, voće i grožđe 14,5 odsto i mleko i mlečni proizvodi 14,4 odsto.

Među ovim proizvodima nastalim iz konvencionale proizvodnje, ima i onih nastalih bez hemije. Doduše, na pijačnim tezgama za sada je mali broj pijačnih prodavaca sa organskim proizvodima. Reformom pijačne delatnosti verovatno će biti bolje poznata i ta zdrava hrana, čija potražnja postaje sve veća.

Izvor: Dnevnik

Foto: Dragana_Gordic on Freepik; Pixabay