Početna Novo Završava se žetva suncokreta u Zapadnoj Bačkoj, ali niska cena ugrožava opstanak...

Završava se žetva suncokreta u Zapadnoj Bačkoj, ali niska cena ugrožava opstanak paora

Dok kombajni završavaju poslednje otkose u ataru zapadne Bačke, gde je žetva suncokreta privedena kraju, raspoloženje paora daleko je od slavljeničkog. Dvomesečna suša i neizvesna otkupna cena bacile su senku na višemesečni trud, dovodeći u pitanje isplativost proizvodnje „uljanog zlata“ Vojvodine.

Na njivama u okolini Sombora, žetva suncokreta je završena na oko 80 odsto površina. Iako se za suncokret kaže da je biljka koja voli sunce, dva meseca bez kapi kiše ostavila su posledice. Kako objašnjava poljoprivrednik Dragan Dušanić iz Salaša Bukovica, to je dovelo do neujednačenog sazrevanja useva. On se ipak nada prinosu od oko tri tone po hektaru, što je nešto iznad proseka za ovu sušnu godinu, jer su prvi izveštaji iz šireg regiona ukazivali na prosečne prinose od 2 do 2,5 tona.

Međutim, i sa solidnim prinosom, računica je, kaže, na ivici isplativosti.

– Proizvodnja suncokreta zahteva značajna ulaganja, pre svega u đubrivo i zaštitna sredstva. Kada podvučemo crtu, troškovi su veliki, a zarada neizvesna – priča Dušanić.

Ključni problem koji muči proizvođače jeste niska otkupna cena. Prema njegovim rečima, trenutna ponuda otkupljivača je 50 dinara po kilogramu, odnosno 55 dinara za one koji su spremni da čekaju na isplatu.

– To je jednostavno prenisko. Nadamo se da će cena dostići barem 60 dinara po kilogramu, što bi bio neki minimum da bismo mogli da govorimo o održivoj proizvodnji i da planiramo narednu setvu – ističe Dušanić.

Njegova očekivanja su skromna u poređenju sa zahtevima udruženja poljoprivrednika iz drugih delova Vojvodine, poput Banata, gde su paori tražili cenu od najmanje 70 dinara i pretili protestima zbog niskih ponuda prerađivača, koje su se u početku kretale i oko 42 dinara. Suočeni sa sve češćim sušama i nestabilnim tržištem, poljoprivrednici u Zapadnoj Bačkoj svesni su da će morati da prave ozbiljne promene u strategiji setve i plodoredu kako bi se prilagodili novim klimatskim uslovima.

Za njih, borba se nastavlja i nakon što mašine utihnu – borba sa prirodom i tržištem, u nadi da će naredna godina doneti više kiše i pravičniju cenu za njihov trud.

Izvor: RTV

Foto: ChatGPT/Agro TV, Envato