Žene na selu i dalje čekaju na jednakost

62

Međunarodni dan seoskih žena obeležava se 15. oktobra jer je tog datuma ustanovljen na Konferenciji žena Ujedinjenih nacija u Pekingu 1995. godine. Tada se i naša naša država obavezala da ženama na selu obezbedi ravnopravan pristup i potpuno učešće u strukturama vlasti, i učini vidljivim njihove potrebe i mogućnosti u kreiranju razvojnih politika sela.

Prema podacima koje je svojevremeno objavio Pokrajinski Zavod za ravnopravnost polova, status žena u ruralnim područjima, a naročito u privredi, nepovoljan je iz godine u godinu i predstavlja ozbiljan problem u oblasti rodne ravnopravnosti u našem društvu, najviše zbog neplaćenog rada. Žene na selu su preopterećene poslovima u domaćinstvu, nemaju uslove za brigu o svom zdravlju, neke od njih nemaju ni zdravstveno ni penzijsko osiguranje, a u starosti neretko žive na rubu egzistencije jer su im penzije male ili ih uopšte i nemaju.

Žene čine više od polovine radnika u celoj Evropi, ali njihov ekonomski doprinos je znatno manji, a situacija je jednaka sa ženama u poljoprivredi. Na primer, više od jedne trećine žena na prostoru Evropske unije je uključeno u proizvodnju hrane, te više od polovine u usluge povezane s proizvodnjom hrane, dok među vlasnicima poljoprivrednih zemljišta u Evropi žene čine svega 29%, dok u Srbiji one čine 12%.

Žene svojim radom čine veliki postotak proizvodnje u poljoprivredi. Statistike pokazuju da su one ujedno te koje dobijaju mnogo manje finansijske pomoći i mnogo manje koriste mogućnosti koje nudi poljoprivredna politika. Korisnici mera poljoprivredne politike većinom su poljoprivrednici sa većim poljoprivrednim gazdinstvima, obrazovaniji i mlađi, a to su obično muškarci, dok su žene te koje su manje obrazovane, s manjim farmama i starije životne dobi.

Rešenja ovog nepovoljnog položaja u kom se nalaze žene u ruralnim područjima je pre svega u obrazovanju, informisanosti, ekonomskom osnaživanju i pristupu finansijskim sredstvima.

Izvor: Agrosmart

Foto: Agro TV, Pixabay


reklama