Fitoplazma Flavescence doree izazivač je bolesti poznate pod imenom zlatno žutilo vinove loze, koja je u našim krajevima prvi put uočena devedesetih godina prošlog veka.
Pupoljci novozaraženih čokota ne kreću u proleće ili se iz njih razvijaju lastari posle značajnog zakašnjenja. Internodije lastara su skraćene, a delovi liske mogu da atrofiraju. Tipični simptomi se javljaju početrkom leta. Lastari se povijaju i padaju po zemlji, kao da su od gume. Takođe, lastari ne odrvenjavaju. Na njima se mogu javiti crne pustule uzdužno poređane. Lišće na tim lastarima zadebljava postaje kruto i povija se naniže. Kod belih sorti, lišće poprima zlatastožutu, a kod obojenih crvenu boju. Kasnije, tokom leta, na takvom lišću se duž nerava pojavljuju žućkaste pege, koje ubrzo po pojavi nekrotiraju. Između glavnih nerava mogu se obrazovati i uglaste pege. Ako se simptomi bolesti pojave pre cvetanja, cvasti se suše. Pri kasnijoj pojavi simptoma u vegetaciji, šepurina grozda se suši i tamni, bobice se smežuravaju, a pulpa je fibrozna i gorka.
Flavescence doree održava se preko zime u obolelim čokotima. Vektor je cikada Scaphoideus titanus. Ženka cikade polaže jaja početkom septembra na starijim lastarima vinove loze. Larve (L1-L5) se hrane na naličju listova tokom juna. Odrasli insekti se javljaju početkom jula i nastavljaju da se hrane na listovima vinove loze, kad mogu da prenesu bolest sa zaraženih na zdrave čokote. Vektor postaje infektivan 3-4 nedelje po usvajanju patogena.
Osnovna mera zaštite vinove loze od zlatastog žutila je upotreba zdravog lozno-sadnog materijala za podizanje vinograda, kao i praćenje pojave i simptoma bolesti i praćenje pojave cikada.
Suzbijanje prenosioca zaraze vrši se kontaktnim insekticidima (Talstar 10 – EC 0,5, Ebaycid EC-50 0,15%, Lannate-90 0,05%), Fenitrotion E-50 (0,15%) u dva tretmana (10. jun i 20. jun) tokom juna. Ako je u vinogradu došlo do pojave bolesti onda se preduzimaju mere krčenja i spaljivanja zaraženih čokota.
Izvor: Poljoprivredne savetodavne i stručne službe Srbije