JP „Vojvodinašume“ okupilo predstavnike 17 naučnih institucija i organizacija civilnog društva radi dogovora o obnovi zaštićenog područja.
U Deliblatskoj peščari počeli su razgovori o izradi sanacionog plana za obnovu površina zahvaćenih požarom. Na sastanku održanom 23. oktobra na Čardaku, u organizaciji JP „Vojvodinašume“, učestvovali su predstavnici naučnih institucija, fakulteta i organizacija civilnog društva, koji su razmatrali mogućnosti oporavka ovog specijalnog rezervata prirode.
Cilj sastanka bio je da se razmene stručna mišljenja i predlozi o sanaciji opožarenog područja, utvrđivanju njegovog trenutnog stanja i merama koje bi doprinele obnovi prirodnih vrednosti Deliblatske peščare. Učesnici su se saglasili da je za izradu kvalitetnog plana neophodan interdisciplinarni pristup i saradnja stručnjaka iz različitih oblasti.
Na početku sastanka dr Marko Marinković, izvršni direktor za šumarstvo, ekologiju i razvoj u JP „Vojvodinašume“, predstavio je rezultate dosadašnjeg rekognosciranja, snimanja i mapiranja požarišta, stanje vodosnabdevanja i druge podatke o stanju na području specijalnog rezervata. Nakon toga usledila je diskusija o principima obnove, mogućim merama sanacije i potrebi za kontinuiranim praćenjem opožarenih površina.
Marinković je ocenio da je sastanak bio produktivan i istakao značaj uključivanja različitih struka u izradu sanacionog plana. Prema njegovim rečima, razmenjena su brojna mišljenja, predlozi i ideje, koji će doprineti sveobuhvatnijem pristupu obnovi ovog područja.
Dekan Šumarskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, prof. dr Branko Stajić, ocenio je da je sastanak bio efikasan i svrsishodan, ističući da su različita mišljenja važna za pronalaženje rešenja u interesu očuvanja Deliblatske peščare.
Prof. dr Ljubiša Stanisavljević, dekan Biološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, izrazio je očekivanje da će naredni sastanci doprineti konkretnijim dogovorima o obnovi prirodnih vrednosti zbog kojih je ovo područje zaštićeno.
Posebno je naglašeno da Deliblatska peščara nije isključivo šumski ekosistem, već predstavlja mozaik šumskih, stepskih i peščarskih staništa, čije specifičnosti moraju da budu uzete u obzir prilikom planiranja obnove. Na to je ukazao Goran Sekulić iz organizacije The Nature Conservancy, ističući značaj očuvanja raznovrsnosti ekosistema.
Momir Paunović sa Instituta za biološka istraživanja „Siniša Stanković“ ocenio je da je važno što su predstavnici biološke i šumarske struke otvorili zajednički razgovor o ovom pitanju, dok je Tanja Petrović, predsednica Mladih istraživača Srbije, istakla da uključivanje relevantnih aktera u izradu i sprovođenje plana uliva nadu u uspešnu saradnju.
Prof. dr Goran Anačkov, direktor Departmana za biologiju i ekologiju Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu, ukazao je na različita stručna mišljenja izneta tokom sastanka, ali i na spremnost institucija da učestvuju u predstojećem radu.
Na sastanak je pozvano 17 naučno-istraživačkih institucija i organizacija civilnog društva, među kojima su šumarski, biološki i poljoprivredni fakulteti, istraživački instituti, organizacije za zaštitu prirode i međunarodne organizacije, uključujući WWF Adria, IUCN ECARO, The Nature Conservancy i UNDP u Srbiji.
Oporavak Deliblatske peščare biće dugoročan proces koji zahteva stručnu procenu, strpljenje i kontinuirano praćenje stanja na terenu. Cilj sanacionog plana nije samo otklanjanje posledica požara, već i očuvanje specifičnih prirodnih vrednosti ovog područja.
JP „Vojvodinašume“ najavilo je nastavak razgovora sa zainteresovanim stranama u narednom periodu, kako bi se kroz saradnju stručnjaka i organizacija definisale mere za sanaciju i obnovu opožarenih površina.
Foto: JP „Vojvodinašume“