Početna Agro svet Crveni voćni pauk

Crveni voćni pauk

458

Crveni voćni pauk (Panonychus ulmi) je sitna štetočina, koju teško možemo da primetimo. Međutim, on nanosi ozbiljne štete biljnoj proizvodnji, posebno u voćnjacima i vinogradima.

Štetni su svi pokretni stadijumi koji se hrane na lišću, smanjuju fotosintezu, pojačavaju transpiraciju, usporavaju rast letorasta i generalno, smanjuju otpornost biljke na izmrzavanje.

Prvi simptomi napada se uočavaju u vidu žućkastih tačkica, koje ubrzo poprimaju ljubičastocrvenkastu ili ljubičastosmeđu boju. Koncentrisane su uz žile na lišću. Te tačkice se spajaju i list počinje da se suši. One zapravo nastaju usled sisanja, koje uzrokuje raspadanje hlorofilnih zrnaca i koagulaciju protoplazme u ubodenim ćelijama. Ceo list menja boju, postaje svetliji, vene i suši se. Kod jačeg napada ove štetočine dolazi do deformacije napadnutih delova, biljke zaostaju u rastu, pa nastaje prevremena defolijacija. Osim toga, zbog smanjene fotosinteze, samim tim i proizvodnje hranljivih materija, plodovi ostaju neugledni i sitni. Grane na kojima je oštećen list ne ulaze spremno u zimu, a pupoljci na njima nemaju dovoljno hrane za diferenciranje u generativne. Tokom jakog napada ove štetne grinje oštećuju i pokožicu ploda.

Ova grinja godišnje ima četiri do šest generacija, gde se prva pili u fenofazi roze pupoljka. Nakon toga, generacije se prepliću, što otežava samo suzbijanje. Tokom juna i jula, u voćnjacima su prisutne sve generacije – jaja, larve i imaga.

Ubrzanom razvoju i reprodukciji pauka doprinosi suv vazduh i povišena temperatura. Shodno tome, najveće štete nastaju kada je toplo vreme u julu i avgustu.

Suzbijanje se vrši akaricidima ukoliko je brojnost iznad praga štetnosti ( dva do pet imaga po listu). Suzbijanje grinja treba raditi sa povećanim količinama vode, 1200-1500 l/ha (treba dobro okupati biljke) i obavezno dodati okvašivač ili mineralno ulje zbog bolje pokrivenosti lista i dužine akaricidnog delovanja pesticida. Preporučuje se naizmenična primena akaricida različitog mehanizma delovanja. Mogu se koristiti pirimifos-metil, abamektin, klofentezin… Tretiranje je najbolje izvoditi uveče i noću.

Izuzev pesticida, protiv grinje se možemo boriti i prirodnim preparatima na bazi sapuna, alkohola, belog luka, duvana, kamilice….

Foto: Pixabay, BASF