Zarazna bolest, američka trulež legla, već nedeljama ugrožava slavonske pčelare. Kao posledica zaraze, na području Valpovštine već je spaljeno oko 200 košnica, ali strahuje se da to neće biti i konačna brojka.
Na području Valpovštine već su proglašena dva karantinska kruga na delu od Valpova prema Petrijevcima.
Za ovu zarazu leka nema, a sve zaražene košnice moraju se odmah spaliti.
– Nakon što već godinama imamo problem s prodajom domaćeg meda i sve manjim prinosima, zbog ove bolesti još će biti teže uveriti ljude da kupe naš med iako je on, bez obzira na pojavu američke truleži, zdravstveno potpuno ispravan, te nema opasnosti za ljudsko zdravlje. Ova zaraza opasna je jedino za košnice i pčelinje zajednice – otkriva sagovornik „Glasa Slavonije“ razloge zašto pčelari u javnosti nerado govore o toj pojavi, koja je poslednji put u Valpovštini bila evidentirana 1984. godine.
U Veterinarskoj stanici Valpovo kažu da je od uzetih hiljadu uzoraka od 21 pčelara, kod čak 10 pčelara u karantinskom krugu od tri kilometra bilo pozitivnih uzoraka na ovu bolest. Pri tom, budući da je poslednji pozitivan uzorak potvrđen i na periferiji tog kruga, otvara se novi krug od tri kilometra i uzimanje uzoraka nastavlja se kod drugih pčelara. Koliko će to sve zajedno potrajati, niko ne može da kaže jer se pčelarska godina bliži kraju i uskoro kreće prezimljavanje, kad se više neće moći sprovoditi uzorkovanje, pa se prognoze za iduću pčelarsku godinu iznose s neskrivenom zabrinutošću. I to ne samo među pčelarima, nego i među voćarima, koji bi zbog smanjenog broja pčela iduće godine mogli da ostanu bez oprašivača, a samim tim i očekivanih prinosa.
Zdenko Mužević, direktor Veterinarske stanice Valpovo, kaže da niko sa sigurnošću ne može da kaže odakle i kako je ova bolest došla u njihov kraj.
– Poznato je tek da se ona vrlo lako i brzo širi i da je prenose pčelari na svojim alatima, ali i same pčele koje se zaleću jedna u drugu. Preporuka jezato da pčelari češće i bolje pregledavaju svoje košnice i sve sumnjivo što pre prijave u Veterinarsku stanicu kako bismo na vreme mogli da odreaguju – zaključuje Mužević.
Iz Ministarstva poljoprivrede poručuju da „pčelari imaju pravo na naknadu štete za uništene pčelinje zajednice i opremu ako su na vreme prijavili sumnju na bolest, primenjivali dobru pčelarsku praksu, pridržavali se mera naređenih od strane veterinarske inspekcije i ako trajanje bolesti u trenutku njenog potvrđivanja nije dužr od dva meseca. Zahtev za naknadu štete podnosi nadležni veterinarski inspektor, a iznos naknade utvrđuje se prema tržišnoj vrednosti uništenih pčelinjih zajednica i opreme na dan sprovođenja mere”. Svi pčelinjaci, upozoravaju, moraju da budu registrovani u Registru farmi i moraju da imaju dodeljen registracioni broj – JIBG.
Izvor: Glas Slavonije