Biotermički način zagrevanja žaštićenog prostora zasniva se na radu aerobnih i anaerobnih bakterija (pre svega nitrifikacionih) koje razlažu organsku materiju oslobadajući toplotu i gasove poput ugljen-dioksida ili metana.
Intenzitet razlaganja, a to znači količina oslobođene toplote i dužina perioda razlaganja i vrste oslobođenih gasova zavise od količine, sadržaja suve materije, azota i kiseonika u organskoj materiji, kao i broja mikroorganizama. Zato se sabijanjem organske materije, pre svega stajnjaka, može regulisati razlaganje, odnosno oslobađanje toplote.
Pri većem i ravnomemom sabijanju, proces razlaganja je sporiji, ali se zato u dužem periodu oslobađa toplota. Svež stajnjak (kod koga su već započeli procesi razlaganja i koji se puši) koristi se za zagrevanje u toploj brazdi, toploj kućici, leji, niskim i poluvisokim tunelima. Uvek bi na dno brazde ili leje, ili na površinu zemljišta kod tunela, trebalo postaviti izolacioni materijal (slama, kukuruzovina…) da se spreči prenošenje toplote u zemljište, a zatim se ravnomerno, sloj po sloj (oko 10 cm), unosi stajnjak i sabija (lakšim valjakom, gaženjem ili gaženjem po dasci) do željene visine. U toplim lejama koje se podižu u januaru sloj stajnjaka iznosi i do 80 cm (jer je neophodna toplota u dugom periodu, do prestanka opasnosti od mraza).
Za leje i tunele koji se podižu u februaru i martu sloj svežeg stajnjaka je oko 40 cm. Posle punjenja stajnjakom, objekt se zatvara i čeka se početak razgradnje, odnosno pojava toplote. Ako je i pošle 5-6 dana stajnjak hladan, vrše se popravke i to:
– ako je stajnjak suviše vlažan (što je zimi često), trebalo bi ubaciti na nekoliko mesta grumen kreča
– ako je suv, trebalo bi ga zaliti toplom vodom
– ako je jako rashlađen, trebalo bi staviti na nekoliko mesta tople cigle.
Tek kad se stajnjak zagreje, trebalo bi uneti željeni sloj zemljišta.
Pored direktnog korišćenja, stajnjak za zagrevanje se može koristiti i preko bio-gas postrojenja. U tom procesu koristi se i anaerobno razlaganje jer se tada oslobađaju biogasovi koji sadrže i do 60% metana.
Kvalitetna organska materija koja se koristi za direktno zagrevanje (najčešće leja, tunela ali i kao dopunsko zagrevanje staklenika), trebalo bi da ima sposobnost brzog zagrevanja (za 5-7 dana) do maksimalne temperature (tzv. jara), dug period razlaganja (60-100 dana) sa optimalnom temperaturom od 25-32 stepena bez stvaranja štetnih gasova.
Konjski stajnjak je veoma dobar bioenergetski materijal. Sadrži oko 30% suve materije, 70% vode i oko 1% azota. Radom mikroorganizma veoma brzo se zagreva i već posle 4-8 dana dostiže maksimalnu temperaturu od oko 70 stepeni. Zatim temperatura postepeno opada tako da je prosečna temperatura u toku 60 dana oko 30°C.
Govedi stajnjak sadrži 20% suve materije, oko 0,6% azota i ima kiselu reakciju. Sporo se zagreva. Temperatura od 40°C se postiže tek posle 15 dana, a prosečna temperatura tokom 60 dana se kreće oko 20°C. Kisela reakcija omogućuje razvoj gljivične flore, što je nepoželjno i zato se pre stavljanja zemljišnog supstrata stajnjak zaliva krečnim mlekom ili posipa negašenim krečom. Goveđi stajnjak se najčešće koristi u smeši sa konjskim u odnosu 1:1 ili se meša u istom odnosu sa iseckanom slamom. U ovakvoj smeši povećava se udeo suve materije, a time se poboljšava kvalitet biotenničkog materijala.
Ovčiji stajnjak je suv. Sadrži oko 35% suve materije i oko 1% azota, pa se pri korišćenju mora navlažiti. Vlažan ovčiji stajnjak „jaru“ od 65°C postiže za sedam dana, a prosečna temperatura u toku 60 dana iznosi oko 28°C. Ovčijeg stajnjaka ima malo i on se najčešće koristi u smeši sa goveđim ili sa nekom drugom organskom materijom (listinac, slama. pozder).
Svinjski ekskrementi su slabog kvaliteta i najčešće sadrže oko 90% vode. Kao bioenergetski materijal može se koristiti samo u smeši sa materijalom koji sadrži mnogo suve materije (slama ili druge vrste stajnjaka).
Gradsko smeće po sadržaju suve materije može se koristiti kao biotermički materijal i to prečišćen od raznih anorganskih primesa (metali, staklo i drugo). Pri sadržaju vode oko 70% ima približno istu kaloričnu vrednost kao i konjski stajnjak. Kondicionirano gradsko smeće „jaru” od oko 65°C dostiže posle 8-10 dana, a prosečna temperatura tokom 60 dana kreće se oko 28°C.
Foto: Ulma Agricola, Plowbeak Farm, Pixabay