Kovrdžavi retriver je kao rasa nastao u Engleskoj najverovatnije krajem 18. i početkom 19. veka, ali nastanak rase je teško pratiti. Po jednim autorima nastao je ukrštanjem irskih vodenih pasa i labrador retrivera i starog engleskog vodenog psa, dok drugi smatraju da je u nastanku rase pored irskih i engleskih pasa za vodu korišćena pudla i seteri.
Do sredine 19. veka, kovrdžavi retriveri su postali najpopularniji retriveri u Engleskoj, cenjeni ne samo zbog svojih neprevaziđenih pronalazačkih sposobnosti tokom lova, već i zato što su se pokazali kao verni i pouzdani pratioci.
Godine 1896. u Engleskoj je osnovan klub odgajivača i ljubitelja ove rase, sa zadatkom da standardizuje i usavrši tu rasu. Rasa je izvezena za SAD oko 1907, mada tamo nikada nije postala toliko popularna kao u matičnoj zemlji. Američki kinološki savez ju je priznao zvanično 1924. godine.
U pitanju je snažan, živahan, ponosan pas, sa karakterističnom dlakom. Poželjna visina grebena za mužjaka je 68,5 cm, za ženke 63,5 cm.
Glava i lobanja je duga. Dobro proporcionalna ravna lobanja, snažne i duge vilice, ni špicasta ni gruba. Veliki nosni otvori, sa nosnom pečurkom crne ili jetrene boje. Oči su tamne ili tamno braon, velike ali ne buljave. Uši su prilično male, nisko usađene, dobro priležuće uz glavu, prekrivene kratkim uvojcima. Snažne vilice sa perfektnim, pravilnim i potpunim makazastim zubalom, pri čemu gornji sakutići bez razmaka naležu na donje.
Vrat je srednje dug i suv. Lopatice su veoma duge, mišićave i dobro unazad postavljene. Telo je sa dobro zaobljenim rebarnim lukom i grudnim košem. Slabine nisu duge ili uzvišene. Zadnje noge su snažne, mišićave. Skočni zglob je nizak. Koleno je nisko i dobro uglovano. Šape su okrugle, kompaktne, sa dobro uzglobljenim prstima. Rep je pre kratak, nego dug, ravan, nikada visoko ili uvijeno nošen. Prekriven gustim uvojcima. Sužava se ka vrhu.
Dlaka je osnovna karakteristika ove rase. Celo telo gusto je pokriveno malim kovrdžama. Ovo je značajna rasna odlika i od dominantnog značaja. Boja dlake je crna ili jetreno braon.
Pored svojih lovačkih sposobnosti, ovaj aktivan, inteligentan pas je dobar pratilac i prijatelj za aktivne porodice. Njemu je potrebna svakodnevna vežba i mentalna stimulacija u vidu obuke ili igre kako ne bi postao dosadan i destruktivan. Kao i svi retriveri, kovrdžavi retriver vole da nešto žvaću, grickaju, laju i da raznose predmete. Budite spremni na ove njegove osobine i radite sa njim kako bi se to korigovalo. Potrebna im je svakodnevna fizička aktivnost, najbolje u vidu plivanja i pronalaženja. Mogu živeti napolju u umerenim klimatskim uslovima, ali je nabolje kombinovati, kako život napolju, tako i unutra.
Prosečan životni vek pasa ove rase je od 10 do 12 godina. U literaturi nema puno bolesti opisanih kao karakteristične za ovu rasu. Opisani su slučajevi oboljenja koji se povemeno mogu pojaviti kao što su koronarna arterijska bolest, displazija kukova i katarakta.
Prema klasifikaciji Međunarodne kinološke federacije kovrdžavi retriver spada u rase 8 grupe (retriveri, cunjavci i psi za vodu), sekcija 1 (retriveri). Podleže ispitu u radu. Standard pod brojem 110 poslednji put je korigovan 2009. godine.
Izvor: dr vet. Darko Drobnjak/zov.rs
Foto: Free Images, Pixabay