Krompirov moljac

372

Promenjivi uslovi klime, sa dugim i toplim periodima i malom količinom padavina, pogoduju pojavi ranije malo zapaženih štetočina. Jedna od njih je i moljac krompira (Phthorimaea operculella), koji može da pričini velike štete u proizvodnji krompira.

Glavni domaćin krompirovog moljca su biljke iz roda Solanum, posebno krompir, ali može da pričini velike štete i na paradajzu, plavom patlidžanu, duvanu, kao i na korovima iz familije pomoćnica (Datura stramonium, Solanum nigrum).

Krompirov moljac izaziva oštećenja na lišću, stablu i krtolama, a velike štete nastaju tokom skladištenja.

Phthorimae operculella je sitan smeđežuti leptir. Jaje ovalno, u početku biserno bele boje, kasnije žućkastomrke boje. Larva je žućkastozelene boje, sa medijalnom bledom uzdužnom prugom. Ženka polaže jaja u grupama od 2-3 ili pojedinačno sa donje strane lišća, ponekad na lisnim peteljkama, stabljikama, u skladištima na krtolama u dubini okaca. Svaka ženka može da položi od 150-200 jaja, a embrionalni razvoj traje 3-10 dana kad se izležu larve. Larve su posle piljenja veličine oko 1 mm, veoma su aktivne i dosta pokretljive. Prezimljava larva ili lutka ispod biljnih ostataka, u površinskom sloju zemljišta. Takođe, može da prezimi i u magacinima. Javlja se krajem aprila ili u maju, a imago se sreće sve do kraja oktobra.

Moljci su aktivni posle zalaska sunca i u zoru. Štetu pričinjavaju larve koje se ubušuju u stabljike i krtole krompira i prave krivudave hodnike. Jedna larva može da napravi 3-4 hodnika, postepeno ih puni izmetom. Krtole su najčešće napadnute pri kraju vegetacije, kad počinje prirodno izumiranje i sušenje biljaka.

Pored direktnih šteta koje nanosi, moljac krompira otvara put sekundarnim patogenima, koji izazivaju trulež i dovode do brzog propadanja krtola u skladištima.

U suzbijanju ove štetočine trebalo bi koristiti sve raspoložive mere, i agrotehničke i hemijske. Od agrotehničkih mera trebalo bi primenjivati zagrtanje krtola, sadnju obavljati u dobro obrađenom zemljištu, rastresitom. Preporučuje se navodnjavanje kako ne bi došlo do pucanja zemljišta, jer kroz pukotine prolazi štetočina i tom prilikom polaže jaja na krtole.

Potrebno je voditi računa da se u skladištima ne unose oštećene krtole (u kojima mogu da se nalaze larve moljca). U skladištu krompira održavati temperaturu ispod 10 stepeni, kad je razvoj štetočine onemogućen. Redovno vršiti preglede u skladištu i prema potrebi obavljati hemijsku zaštitu odgovarajućim insekticidima. Tokom vegetacije krompira hemijska zaštita je dosta teška, iz razloga što je štetočina vrlo pokretljiva.

Izvor: dipl. inž. Jelena Grbić, PSSS Kraljevo

Foto: Jessica Louque, Smithers Viscient, Bugwood.org, Kurt Ahlmark, Microlepidoptera on Solanaceae, USDA APHIS PPQ, Bugwood.org, Free Images