Malinarstvo je nekada važilo za možda i najprofitabilniju granu voćarstva, no, vremena su se promenila. Teški su dani iza malinara, a otkupna cena je loša, za neke čak i neprihvatljiva.
Da podsetimo, malina se uglavnom otkupljuje za 250 do 260 dinara po kilogramu, a procena Instituta za voćarstvo je da je za proizvodnju jednog kilograma ovog voća potrebno uložiti oko 240 dinara, što dovodi do zarade od samo 10 dinara po kilogramu. Uzroke za ovakvu situaciju je teško ukratko sažeti – određena količina preostalog neprodatog prošlogodišnjeg roda, pojava na tržištu jeftine ukrajinske maline (istina, kvalitet tih sorti ne može da se poredi sa Vilametom, koji se u Srbiji pretežno gaji, ali mu opet obara cenu)… Kada se sve podvuče i sabere, koji god uzrok bio – lomi se na seljaku. Jer seljak ulaže, i novac, i vreme, i svoj rad, a čeka ga neizvesnost. I, dok se za ovu godinu čeka završna reč, treba razmišljati – šta dalje sa malinom?
Površine pod malinom će se verovatno smanjiti, ipak, neka krčenje zasada bude poslednja opcija. Agroklub daje nekoliko interesantnih predloga za alternativne načine da se svoj rad unovči, u zavisnosti od količine, vrste maline i ciljne grupe.
Online prodaja: Direktna prodaja putem interneta može biti odličan način za pronalaženje kupaca. Maline kupuju restorani, poslastičari, građani za konzumaciju, prerađivači… Maline možete prodavati preko svoje stranice, ili preko neke od brojnih platformi osnovanih u ove svrhe (na primer, Mali proizvođači hrane u Srbiji). Naravno, ovo će zahtevati dodatnu logistiku, jer većina kupaca očekuje da prodavac organizuje transport, ako ne do adrese, onda bar do nekoliko punktova gde robu mogu preuzeti.
Prerada: Nije tajna da prerada podiže cenu gotovo svakoj sirovini. Ukoliko imate mogućnosti i kapaciteta za to, ovako verovatno možete dobiti najvišu cenu za svoju malinu. Mogućnosti su brojne: džemovi, sokovi, likeri, voćna vina… U poslednje vreme na tržištu vlada i veliko interesovanje za proizvode bez dodatih šećera (slađene steviom ili nezaslađene), pogodnih za dijabetičare ili ljude koji vode računa o liniji i ne konzumiraju šećer, pa nije loše i o tome razmisliti. Bonus – ovi proizvodi imaju daleko duži rok trajanja i značajno su lakši za transport.
Kooperativa/udruživanje: Prodaja preko kooperative, odnosno udruženja više proizvođača. Može funkcionisati slično kao online prodaja, ali resursi koje koristite su zajednički, pa vam to štedi trud, rad i novac.
Ključno je napraviti plan prodaje, i jasno istaknuti prednost koja vas odvaja od drugih konkurenata – da li je to organski uzgoj, ili ne koristite šećer u preradi, ili dovozite proizvode na adresu… mogućnosti su brojne, a komunikacija sa kupcem, i zadovoljstvo kupca su ključni, jer se dobar glas daleko čuje, a loš još dalje.
Još jedan dobar način da se za malinu postigne bolja cena je plastenička proizvodnja, koja joj znatno produžava sezonu, jer ako imate malinu kada je gotovo niko nema – mnogo bolje je možete naplatiti. Uvek je dobar savet da se proizvodi manje, a kvalitetnije. Istina, zahteva više rada na organizaciji i logistici, ali kada svedete račune, rezultat neće izostati.
Izvor: agroklub.ba
Foto: Pixabay; Markus Spiske on Unsplash; Christian Wiediger on Unsplash